Meni
Kategorije

Tekst objavio dana sep 6, 2016 u Izdvojeno, Politika | 0 +

Nova politička podjela: Zatvoreno protiv otvorenog društva

Nova politička podjela: Zatvoreno protiv otvorenog društva

Nova politička podjela

Konvencijama političkih stranaka u Sjedinjenim Američkim Državama nemoguće je pronaći paralelu. Aktivisti  ljevice i desnice okupljaju se kako bi izabrali svoje kandidate i proslavili konzervativizam (republikanci) i progresivizam (Demokrate). Ali ova godina je bila drugačija i to ne samo zato što je Hilari Klinton postala prva žena kandidat glavne stranke. Konvencije su istakle novu liniju političke podjele: ne podjelu između ljevice i desnice već podjelu između otvorenog i zatvorenog društva. Donald Tramp, kandidat Republikanaca sažeo je jednu stranu ove podjele uobičajenom konciznošću: „Amerikanizam, a ne globalizam biće naš kredo“. Njegove tirade protiv slobodne trgovine ponavljane su i od Sandersovog krila Demokratske stranke.

Amerika nije usamljena, širom Evrope političari koji imaju momentum su oni koji tvrde da je svijet postao gadno, prijeteće mjesto i da mudre države treba da podignu bedeme koji će ga držati van njihovih granica. Ovakve tvrdnje su pomogle u izboru ultrancionalističke vlade u Mađarskoj, a u Poljskoj vladu koja nudi Trampov miks ksenofobije i zanemarivanja ustavnih normi. Populističke, autoritarne evropske stranke ljevice i desnice danas uživaju podršku duplo veću od one koje su imali 2000. i nalaze se na čelu vlada ili u vladajućim koalicijma u devet država. Za sada, odluka Britanije da napusti Evropsku Uniju je najveća pobjeda antiglobalista: glas za napuštanje najuspješnijeg svjetskog kluba slobodne trgovine osvojen je ciničnim udovoljavanjem uskogrudim instinktima, dijeleći najznačajnije stranke po sredini.

Vijesti koji jačaju privlačnost antiglobalista dolaze svakodnevno. Dva muškarca tvrdeći vjernost Islamskoj  državi prerezali su grlo osamdesetpetogodišnjem katoličkom svešteniku u crkvi u blizini Ruana, 26. jula. To je bio posljednji u nizu terorističkih napada u Francuskoj i Njemačkoj. Opasnost je da  će rastući osjećaj nesigurnosti dovesti do izbornih pobjeda onih koji su za zatvoreni svjet. Ovo je najveći rizik za slobodni svijet od komunizma i ništa nema veći značaj nego suprotstaviti mu se.

Viši zidovi, niži životni standard

Počnimo podsjećanjem na to šta je ulog. Multilateralni sistem institucija, pravila i saveza, predvođen SAD podupire globalni prosperitet posljednjih sedam decenija. Omogućio je obnovu poslijeratne Evrope, otpratio zatovreni svijet sovjetskog komunizma i povezujući Kinu sa globalnom ekonomijom omogućio najveće smanjenje siromaštva u ljudskoj istoriji.

Svijet graditelja zidova bio bi siromašniji i opasniji, Ako se Evropa podijeli u zavađene dijelove i Amerika povuče u izolacionizam, manje dobronamjerne sile će popuniti nastali vakum. Izjava gospodina Trampa da on neće braniti baltičke saveznike ukoliko im zaprijeti Rusija je nezamislivo neodgovorno. Amerika je dala zakletvu da će svaki napad na neku od članica NATO-a tretirati kao napad na sve članice. Ako gospodin Tramp može bezbrižno obeščastiti  sporazum zašto bi ijedan saveznik vjerovao Americi ponovo? Iako još uvijek nije izabran Tramp je već uspio ohrabriti izazivače nereda. Nije ni čudo ima Putinovu podršku. I pored toga, Trampovo uporno pozivanje Rusije da nastavi sa hakovanjem emaila Demokratske stranke je nečuveno.

Graditelji zidova su već napravili značajnu štetu. Britanija izgleda ide prema recesiji zahvaljujući prospektu Bregzita. Evropska unija je klimava: ako Francuska izabere nacionalstkinju Marin le Pen za predsjednika na izborima sljedeće godine, a zatim za Britanijom izađe iz EU, Unija bi mogla da propadne. Tramp je isisao povjerenje iz globalnih institucija kao što njegovi kazini isisavaju novac iz džepova posjetilaca. Sa mogućim predsjednikom najveće svjetske ekonomije koji bi mogao da blokira nove trgovinske dogovore, raskine postojeće i izađe iz Svjetske Trgovinske Organizacije ako mu ne bude po volji, nijedna kompanija koja trguje preko granice ne može 2017. prići ravnodušno.

U odbranu otvorenosti

Suprotstavljanje graditeljima zidova zahtjevaće snažniju retoriku, hrabriju poitiku i pametniju taktiku. Prvo, retorika. Branitelji  otvorenog svijeta moraju iznijeti svoj stav otvorenije. Moraju podsjetiti glasače zašto je NATO značajan za Ameriku, zašto je EU značajna za Evropu, kako slobodna trgovina i otvorenost prema stranom obogaćuju društva i zašto efektivna borba protiv terorizma zahtijeva kooperativnost. Previše prijatelja globalizacije se povlače mrmljajući o “odgovornom nacionalizmu”. Svega šaka političara – Džastin Trudo u Kanadi, Emanuel Makron u Francuskoj – su dovoljno hrabri da zastupaju otvorenost. Oni koji vjeruju u otvoreno društvo  moraju se boriti za njega.

Oni takođe moraju priznati gdje je neophodno raditi na popravljanju nedostataka globalizacije. Trgovina stvara mnogo gubitnika, a brza imigracija može poremetiti zajednice. No najbolji način da se riješe ti problem nije podizanje barijera već razvoj hrabre politike koja će sačuvati prednosti otvorenosti dok će ublažavati njene sporedne efekte. Dozvolimo slobodan protok investicija i dobara ali ojačajmo socijalnu zaštitu koja će ponuditi podršku  i nove šanse onima čiji su poslovi nestali. Da bi omogućili lakše upravljanje tokovima imigracije investirajmo u javnu infrastrukturu, osigurajmo da imigranti rade i dozvolimo pravila koja će ograničiti velike talase u prilivu imigranata (baš kao i što pravila globalne trgovine dozvoljavaju državama da ograniče nagle skokove u uvozu robe). No ne izjednačujmo upravljanje globalizacijom s njenim napuštanjem.

Što se tiče taktike, pitanje za sve one koji žele otvoreno društvo i koji se nalaze na obje strane tradicionalne podjele na lijevo i desno je kako pobijediti. Najbolji pristup će se razlikovati od države do države. U Holandiji i Švedskoj centrističke stranke su se udružile kako bi zadržale nacionaliste van vlasti. Sličan savez je porazio Žan-Mari le Pena u drugom krugu predsjedničkih izbora 2002., i možda će biti neophodan kako bi porazio njegovu ćerku 2017. Britanija će možda biti neophodna nova stranka centra.

U Americi gdje je ulog najveći odgovor mora doći iz postojećih stranačkih struktura. Republikanci koji su ozbiljni u otporu antiglobalistima moraju zapušiti nos i podržati Klinton. A Klinton, sada kada je osvojila kandidaturu, mora se boriti za otvoreno društvo bez okolišanja. Izbor Tima Kejna globaliste koji govori španski za potpredsjedničkog kandidata je dobar znak. No istraživanja su zabrinjavajuće tijesna. Budućnost liberalnog svjeta zavisi od toga da li će ona uspjeti.

 

Izvor: The Economist
Preveo: Nikola Mojović

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Napiši komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Share This