Johann Wolfgang von Goethe, najveći njemački književnik i mislilac, poznat je prvenstveno po svojim književnim djelima, među kojima su najpoznatiji “Faust” i “Patnje mladog Werthera”. Međutim, malo je poznato da se Goethe u svojim starijim danima u prvoj polovini 19. stoljeća aktivno bavio i politikom.
Goethe je od svog preseljenja u gradić Weimar, koji je tada bio glavni grad države Saxe-Weimar-Eisenach, već bio popularan među pukom. Družio se s vojvodom koji mu je pomogao da uđe u samoupravno državno vijeće (nešto kao vlada). Goethe je bio klasični liberal koji se zalagao za manje državne rashode i što veće osobne slobode. U vijeću se bavio svim resorima: prepolovio je vojsku, smanjio poreze i brinuo o kvaliteti Sveučilišta Jena.
Nakon Napoleonovog poraza i Francuske revolucije na području njemačkih država jačala je nacionalna svijest. Mnogi su liberali postali demokrati te su se zalagali za političko ujedinjenje svih njemačkih država. Osim toga, nastajao je i trend da se stvori ekonomska “jednakost”. Goethe se tada istaknuo kao jedan od rijetkih političara koji su se tome usprotivili. U svome djelu “Maximen und Reflexionen” napisao je:
“Zakonodavci i revolucionari koji obećavaju u isto vrijeme slobodu i jednakost su ili psihopati ili šarlatani.”
Politička centralizacija Njemačke, Goethe je objašnjavao, dovest će do kulturne destrukcije:
Ne bojim se ujedinjene Njemačke. Naše odlične ulice i buduća željeznica će postojati svakako. Njemačka je već ujedinjena u svome domoljublju i suprotstavljanju vanjskim neprijateljima. Ujedinjena je zato što njemački talir i groš imaju jednaku vrijednost na cijelom području i zato što moj kovčeg može proći kroz svih 36 država bez otvaranja. Njemačka je ujedinjena po pitanju mjera, trgovine i migracije, kao i po još stotinu sličnih stvari koje ne moram ni spominjati.
Međutim, griješe oni koji misle da bi se njemačko ujedinjenje trebalo pokazati u formi jednog glavnog grada, i da bi samo taj grad i nekoliko istaknutih pojedinaca trebali od toga imati korist.”
Zamislite kad bi samo današnji birokrati u Bruxellesu razumjeli što je Goethe tada govorio! On je, kao principijelni liberal, ostao dosljedan vrijednostima kao što su decentralizacija, sloboda kretanja i trgovine među manjim državama, a opet što veća njihova samostalnost. Zajedničko EU tržište je upravo ono što je Goethe hvalio u tadašnjem zajedničkom njemačkom tržištu, ali je tvrdio da ne treba biti jedan zajednički glavni grad s posebnom administracijom koja će postavljati uvjete i regulacije za sve.
Goethe je shvaćao da sva genijalnost ljudi dolazi iz naroda, a ne od birokrata. Rekao je Eckermannu da “Njemačku čini velikom njena popularna kultura, koja se prostire po svim dijelovima zemlje. Nije li zato bolje da svaki dio zadrži vlastite posebnosti i zakone? Zamisli da je stoljećima u Njemačkoj vlast bila centralizirana u samo jednom gradu, kultura sigurno ne bi bila ovako razvijena, razvio bi se samo taj grad, a bez kulture ne bi bilo ni prosperiteta osim u tom gradu”, tvrdio je Goethe.
Pročitajte još nekoliko zanimljivih Goetheovih citata koji još više pokazuju njegovu pripadnost klasično liberalnom valu toga vremena:
“Najbolja vlada je ona koja nas uči da vladamo sami sobom.”
“Nitko nije toliko beznadno zarobljen kao onaj tko pogrešno vjeruje da je slobodan.”
“Lako je vladati, ali ne i upravljati.”
“Patriotizam kvari historiju.”
“Ratovi u današnje vrijeme čine mnoge nesretnima dok traju, a nikoga sretnim kad završe.”
“Mrzim nesposobnost kao što mrzim grijeh, ali posebno nesposobnost u politici jer ona vodi do bijede i čini štetu hiljadamaa ili milionima ljudi.”
Tekst je preuzet s prijateljskog portala Liberal.hr.
