Još jedan uspjeh baltičke države: Estonija i dalje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta

Još jedan uspjeh baltičke države: Estonija i dalje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta

Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta. Estonija ima kombinaciju niskih, ravnih i jednakih poreza (flat tax). Američki Tax Foundation donosi Međunarodni indeks porezne konkurentnosti zemalja OECD-a. U TOP10 su čak 4 zemlje iz regije Jadran-Baltik-Crno More, što može biti nagrada za duboke porezne reforme.

TOP10 porezno najkonkurentnijih zemalja čine Estonija, Novi Zeland, Švicarska, Latvija, Luksemburg, Švedska, Australija, Nizozemska, Češka i Slovačka. U TOP10 su čak 4 zemlje iz regije Jadran-Baltik-Crno More, što može biti nagrada za duboke porezne reforme. Mjereno je ukupno 35 članica OECD-a, a na zadnjem je mjestu Francuska. Sjedinjene Američke Države je ovaj američki institut stavio tek na 30. mjesto.

Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta jer ima najbolji porezni sustav. Porez na dobit od 20% se plaća samo na distribuciju dobiti, dok se zadržana i reinvestirana dobit ne oporezuju. Porez na dohodak je jedinstvenih 20% (flat tax). Porez na imovinu se odnosi samo na vrijednost zemljišta, umjesto na vrijednost nekretnine i kapitala. Također, Estonija ima teritorijalni porezni sustav (za razliku od SAD-a). Stoga su estonske kompanije oslobođene plaćanja poreza u zemlji za profite ostvare izvan zemlje.

Metodologija

Međunarodni indeks porezne konkurentnosti (International Tax Competitiveness Index – ITCI) mjeri razinu konkurentnosti i neutralnosti poreznih sustava zemalja OECD-a. Metodologija mjeri 42 varijabli kroz 5 kategorija porezne politike – porez na dobit, porez na dohodak, porez na potrošnju (PDV), porez na imovinu i međunarodna porezna pravila.

Koriste se različiti izvori kao što su: 1. PricewaterhouseCoopers Worldwide Tax Summaries, 2. Ernst & Young International Tax Guides, 3. Deloitte International Tax Source i dr.

Metodologija nagrađuje niske i proporcionalne porezne sustave. Manji porezi potiču rast poslovnog sektora. Proporcionalno oporezivanje uvodi jednakost tretiranja kroz jedinstvenu (graničnu) stopu, uz mali ili nepostojeći broj izuzeća, olakšica i poticaja. Na taj način su poznate flat tax reforme koje su provele gotovo sve zemlje Srednje Istočne Europe. Flat tax sustavi su bazično neutralni spram porezne baze jer ne iskazuju preferencije ovisno o dohodovnim razredima. Takvi sustavi minimiziraju ekonomske distorzije za razliku od progresivnih oporezivanja s više graničnih stopi. Također, neutralni porezni sustavi ne preferiraju potrošnju u odnosu na štednju. Osim poreza na dohodak, gleda se i visina doprinosa. Sve se zajedno računa kao porezno opterećenje rada. Ono je 54% u Belgiji, a samo 7% u Čileu.

Dodatna opterećenja pojedincima mogu predstavljati porezi na kapitalne dobitke i dividende.

Tax Foundation se oslanja i na Doing Business metodologiju u kontekstu plaćanja poreza. Pritom se gleda ne samo broj već i učestalost plaćanja (općih) poreza, doprinosa i neporeznih davanja (od kojih su mnoga zapravo porezi).

Tax Foundation u svojem izvješću donosi i pregled poreznih stopi u svih 35 mjerenih članica OECD-a. Tako primjerice najviši porez na dobit ima SAD (koji planira veliko porezno rezanje), dok najnižu stopu ima Mađarska (9%). Mnogo je zemalja čiji granični porez na dohodak prelazi 50%, dok je na drugoj strani Latvija.

Tax Foundation nastoji uzimati svježe podatke za godinu na koju se izvješće odnosi. Ipak, ističu kako izvješća ne mogu odražavati porezne promjene u zemljama s brzim reformama.

Zaključno

Dok Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta, postavlja pitanje što možemo napraviti. Porezna politika se odgovorno može voditi samo uz prethodno planiranje i reduciranje rashodovne strane proračuna kroz setove strukturnih reformi. To se pogotovo odnosi na pitanje poreznog rasterećenja rada, koje je nemoguće bez preispitivanja mreže bolnica i stečenih mirovinskih prava.

Prioriteti bi trebali biti u snižavanju visokih stopi doprinosa i ukidanju granične progresivne stope poreza na dohodak. Porez na dobit je sasvim konkurentan, a može se sniziti. PDV vjerojatno ostaje vječna tema koja ne bi toliko značajno dovela do očekivanih sniženja cijena koliko do gubitka prilike za bavljenje fiskalnim prioritetima vezanim uz isplativost rada, što prethodno ovisi o provedbi vrlo dubokih reformi.

Usporedba sa Estonijom nije samo pitanje visine poreza, već i složenost poreznih pravila. Estonija ima digitalizirane porezne prijave, a obrasci sadrže mnogo manje podataka nego hrvatski. Kombinacija poreznih rezova i pojednostavljenja poreznih obveza nudi odgovore. Metodologija je dovoljno jasna kako bi se otkrila konkretna rješenja. U međuvremenu, Estonija ostaje porezno najkonkurentnija zemlja svijeta.

 

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *