25 razloga zbog kojih je protekcionizam popularan, iako je forma ekonomskog suicida

25 razloga zbog kojih je protekcionizam popularan, iako je forma ekonomskog suicida

Znanstveno i matematički je dokaziva činjenica da će sve carine, u bilo kojem trenutku i u bilo kojoj zemlji, naštetiti gospodarskom rastu, eliminirati neto radna mjesta, uništiti prosperitet i smanjiti životni standard protekcionističke zemlje jer će carine, garantirano željeznim zakonima ekonomije, generirati troškove potrošačima koji daleko nadmašuju prednosti proizvođača, tj. carine će uvijek nametnuti teške gubitke protekcionističkoj zemlji (vidi dijagram ispod). Dakle, stvarnost da tarife uvijek nanose veliku ekonomsku štetu i ostavljaju društvo oštećenim, nije ishod oko kojeg se može raspravljati, već radije dokaziva činjenica poput zakona gravitacije.

Pa zašto se onda protekcionizmu daje toliko kredibiliteta, te ga se uzima toliko ozbilno, kada zapravo uništava poslove i prosperitet predstavljajući formu gospodarskog samoubojstva i smrtne želje?

 

Ovdje se nalazi 25 razloga koji pojašnjavaju zašto je protekcionizam shvaćen toliko ozbiljno, unatoč činjenici da gotovo pa garantira osiromašenje države

  1. Pogrešno uvjerenje da je trgovina igra nulte-sume (pobjednik-gubitnik) kada je ona u stvari situacija pobjednik-pobjednik, jer do razmjene ne bi došlo da ona svojim učesnicima ne donosi obostranu korist.
  2. Troškovi protekcionizma za potrošače uglavnom su skriveni.
  3. Prednosti protekcionizma za proizvođače su lako prepoznatljive i vidljive.
  4. Poslovi spašeni protekionizmom su vidljivi i primjetni.
  5. Poslovi izgubljeni protekcionizmom nisu lako primjetni niti vidljivi.
  6. Prednosti protekcionizma za pojedinačne proizvođače su veoma visoke (otprilike 300.000$ godišnjeg povećanog prihoda po šećernoj farmi zahvaljujući trgovinskim barijerama za inozemni šećer)
  7. Troškovi protekcionizma pojedinačnim potrošačima su vrlo niski (npr. 5-10 dolara godišnje viših cijena šećera po osobi zbog tarifa za šećer), iako su troškovi protekcionizma u ukupnom zbiru vrlo visoki.
  8. Troškovi protekcionizma potrošačima odgađaju se tijekom mnogo godina.
  9. Prednosti protekcionizma proizvođačima su neposredne.
  10. Proizvođači koji traže koristi od protekcionizma su koncentrirani i dobro organizirani.
  11. Potrošači koji plaćaju troškove protekcionizma su raspršeni i neorganizirani.
  12. Političari imaju izuzetan dobitak od protekcionizma u obliku glasova, političke potpore i financijskih doprinosa zaštićenih domaćih tvrtki i industrija.
  13. Postoji ogroman politički gubitak za političare koji pokušavaju ukloniti ili smanjiti trgovinske barijere u obliku izgubljenih glasova, podrške i financijskih doprinosa prethodno zaštićenih domaćih proizvođača.
  14. Patološka, ali pogrešna opsesija da je izvoz općenito dobar.
  15. Patološka, ali pogrešna opsesija da je uvoz općenito loš.
  16. Činjenica da većina ljudi radi za tvrtku koja proizvodi jedan proizvod ili grupu sličnih proizvoda (npr. automobila, čelika, tekstila, aparata) i stoga je preferencijalno sklona podupiranju protekcionističkih trgovinskih politika koje pomažu poslodavcu i industriji.
  17. Činjenica da potrošači kupuju stotine, ako ne i tisuće pojedinačnih proizvoda, roba i usluga, pa stoga vjerojatno neće biti u potpunosti svjesni negativnih učinaka protekcionizma ili biti motivirani u borbi protiv protekcionizma.
  18. Mnogi ljudi smatraju da je izvoz domaćih proizvoda patriotski.
  19. Mnogi ljudi smatraju da je uvoz stranih proizvoda nepatriotski.
  20. Pogrešno uvjerenje da su trgovinski deficiti znak gospodarske slabosti.
  21. Pogrešno uvjerenje da je trgovinski suficit znak gospodarske snage.
  22. Činjenica da protekcionizam zasigurno stvara ekonomske gubitke nije lako razumljiva, niti su ovi gubici lako primjetni ili mjerljivi.
  23. Opći nedostatak ekonomske pismenosti šire javnosti.
  24. Opći nedostatak ekonomske pismenosti među političarima ili njihovo namjerno zanemarivanje ekonomije protekcionizma u korist donošenja javnih politika koje im pomažu da budu ponovo izabrani.
  25. Neuspjeh da se prizna da većina uvoza predstavlja inpute kupljene od strane domaćih tvrtki, što im omogućuje da budu što konkurentnije kada prodaju svoje proizvode na globalnim tržištima.

 

Zaključak?

Uzeti zajedno, 25 razloga iznad nam pomažu razumjeti popularnost protekcionizma, unatoč činjenici da je zajamčeno da nanosi veliku ekonomsku štetu. Protekcionizam je popularan prije svega iz političkih, a ne ekonomskih razloga. Da parafraziramo Thomasa Sowella, prva lekcija međunarodne ekonomije jest da nas slobodna trgovina čini boljestojećim, a protekcionizam nas pogoršava. Prva lekcija politike, kada je u pitanju međunarodna trgovina, jest zanemariti prvu lekciju međunarodne ekonomije i nametnuti protekcionističku trgovinsku politiku kada ona pospješuje političke interese kratkovidnih izabranih dužnosnika. Kada političari mogu računati na ekonomsku nepismenost široke javnosti i njen slijepi patriotizam u vidu ”Kupujte domaće”, politička isplativost protekcionizma je previše primamljiva da bi se zanemarila unatoč stvarnosti da je to oblik gospodarskog samoubojstva.

I budući da su prednosti carina i tarifa za proizvođače (i stvorene ili sačuvane poslove) koncetrirane, neposredne i vidljive, dok su troškovi potrošača (i izgubljenih radnih mjesta) raspršeni, odloženi i nevidljivi, prilično je lako shvatiti zašto je protekcionizam popularan, čak iako njegovi ekonomski troškovi daleko nadilaze ekonomske koristi i na taj način predstavlja oblik samoubrizganog ekonomskog otrova.

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *