Nijemci znaju šta rade: Kako su imigranti donijeli poduzetnički duh u Njemačku

Nijemci znaju šta rade: Kako su imigranti donijeli poduzetnički duh u Njemačku

Nijemci su poznati po vrijednom radu i učinkovitost, ali ne nužno i po poduzetništvu. Manje je vjerojatno da će započeti novi posao od Amerikanaca, Šveđana ili čak Francuza (vidi grafikon). No, najnoviji val imigracije u zemlju čini se da daje značajan poticaj za pokretanje startupova. U 2015. godini 44% novoosnovanih firmi u Njemačkoj osnovale su osobe sa stranim pasošima, za razliku od samo 13% u 2003. godini. Sveukupno, oko petine onih koji su se bavili poduzetničkom aktivnošću rođeni su u inostranstvu.

To će vjerojatno rasti s dolaskom više od milion izbjeglica u protekle dvije godine. Broj samozaposlenih osoba s bliskoistočnom pozadinom porastao je za gotovo dvije trećine između 2005. i 2014. godine, tvrde René Leicht i Stefan Berwing, naučnici sa Univerziteta u Mannheimu. “Došlo je do znatnog povećanja osnivačke aktivnosti ljudi iz Sirije, Iraka i Afganistana”, kaže Maik Leonhardt iz IHK Berlin, udruženja malih i srednjih preduzeća.

Neke izbjeglice dolaze u Njemačku već sanjajući o vlastitoj firmi. Porodica Iyad Slika u Siriji ima slastičarsku firmu, a kada je stigao u Berlinu prije tri godine, krenuo je da je ponovno stvara. “Prošle godine smo bili bez prebijene pare”, kaže gospodin Slik. Njegova misija da navede Nijemce da počnu jesti kandirano voće i nugat pločice punjene sirijskim pistacijama uspijeva: već računa KaDeWe, vrhunsku robnu kuću i sjajni hotel Adlon među svoje klijente.

Ostali postaju poduzetnici po defaultu. Hussein Shaker, računalni programer, nije namjeravao pokrenuti posao kada je došao u Njemačku: “Samo sam želio posao u tehnici”. Zapeo u pozivnom centru, gospodin Shaker je shvatio da nije jedini među svojim sirijskim prijateljima koji radi posao ispod svoje kvalifikacije. Zajedno s partnerima iz berlinske startup scene, pokrenuo je web stranicu za izbjeglice, MigrantHire, koja trenutačno povezuje 13.000 tražitelja zaposlenja s oko 2.000 otvorenih mjesta.

Poduzetništvo među imigrantima proizlazi iz poteškoća pri dobijanju pristupa redovnom tržištu rada. Mnoge starup kompanije u proteklom desetljeću pokrenute su od ljudi iz istočnoevropskih zemalja čije su zemlje bile uvrštene u Evropsku uniju, ali još nisu uživale puna radna prava u drugim državama EU. Samozapošljavanje nudi bolje izglede za ambiciozne imigrante, kaže gospodin Leicht: “Njihovi prihodi rastu brže, imaju tendenciju da rade stvari više u skladu s njihovom kvalifikacijom, a diskriminacija je tada manje problematična.” Podnositelji zahtjeva s imenima koji zvuče strano teže dobijaju pozive na intervjue za posao u njemačkim kompanijama. U anketi o migrantskim poduzetnicima KfW, njemačke razvojne banke, trećina je rekla da nisu vidjeli nikakav drugi način za život.

Poduzetništvo u Njemačkoj zasigurno nije lako: prema podacima Svjetske banke zauzima tek 114. mjesto u svijetu po jednostavnosti pokretanja poslovanja. Programi integracije u centrima za zapošljavanje uglavnom usmjeravaju imigrante na nastavu jezika i redovno zapošljavanje umjesto da ih potiču da rade za svoju stvar. I vođenje birokratije može biti teško. “Postoji toliko mnogo pravila i pravnih pitanja o kojima vam niko ne govori”, kaže gospodin Shaker. Doista, Nijemci sami postaju sve više neskloni postati poduzetnici, pogotovo s niskom stopom nezaposlenosti. Broj samozaposlenih Nijemaca po rođenju smanjio se za 3% od 2005. do 2015. godine.

Jedan od razloga zbog kojeg su imigranti više oduševljeni start-upima jest da su, prema prirodi ili nuždi, skloniji riziku. Za mnoge koji su pobjegli iz građanskog rata, prešli Mediteran i prošli čitav dio Evrope, bavljenje njemačkom birokratijom i dobivanje kreditne linije teško da se čini zastrašujućim.

Izvor: The Economist
Preveo: Danijal Hadžović

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *