Sloboda i kreativnost

Sloboda i kreativnost

Često se susrećemo floskulama tipa: „trebamo kreativne ljude“; „želim posao u kojem mogu da budem kreativan/na“ i slično. Pa šta je onda ta kreativnost? – Kreativnost je mentalni proces koji uključuje stvaranje novih ideja, pojmova, riješenja problema, pojmova ili novih poveznica između već postojećih ideja.

Kada kreativnost sročimo u ovakvu definiciju, lakše je spoznati njene prednosti. Evo samo primjera radi, ja sam danas otkucao ovaj tekst na laptopu koji je bio proizvod niza poveznica među postojećim idejama i razvoja ljudske vještine, potpomognut motivacijom tržišta. Budući da je kreativnost samo sposobnost da se iznjedre nove ideje, riješenje na problem i ostalo, možemo reći da je kreativnost jedno gorivo koje pokreće razvoj civilizacije. Kada se pomoću iste te kreativnosti proizvede nešto poput upravo ovog mog laptopa, ona dodaje novu dimenziju u ljudske živote koji pokušaju da koriste takav proizvod. Pa ću onda ja koji prije nisam imao prenosni računar moći ponijeti svoj računar sa sobom i tako ostvariti niz prednosti tipa ušteda vremena, više slobode glede mjesta gdje želim da radim itd. Što se ovdje ne spominje jeste da sam naučio raditi na računaru, to jest, barem pisati u MS Wordu, ali je to već jedna od vještina koja u 21. stoljeću može donijeti i donosi mnogima kruh na stol i to lakše i jednostavnije nego ikad prije. Dakle kreativnost daje inovaciju, inovacija novi prostor za sticanje vještine, a vještina ili sposobnost u konačnici daju imovinu ili vlasništvo.

Iduće bitno pitanje je kako uopće ta kreativnost funkcioniše, ne možemo li je nekako uvježbati, ako ne to, pa može li se ona barem kultivisati kako bi dala korist i onim manje kreativnim? Na ova pitanja nije lako odgovoriti, kreativnost proučava niz naučnih disciplina od psihologije do ekonomije i njen nastanak su pripisivali mnogim izvorima, ponajprije čudu, okolini, kognitivnim procesima, humoru, itd. no jedno je sigurno, da bi ostvario kreativnost čovjek mora biti slobodan da misli.

Sloboda misli se često uzima zdravo za gotovo, no to nipošto ne treba raditi, ako ste te sreće da živite u državi u kojoj slobodno možete razmišljati, pričati i pisati o onom što vam padne na pamet, čestitam, sudbina vas je počastila i smjestila u onaj dio ljudi koji su u ljudskoj historiji imali tu privilegiju. Jedino misleći slobodno, van onih okvira koje vam nameće društvo, zakon, roditelj, dogma i sl. možete stvarno da spoznate nešto novo. Nemojte me pogrešno shvatiti i sloboda funkcioniše u strukturi također, sloboda i vladavina prava su ta idealna kombinacija koja vas ostavlja van opasnosti i time vam omogućuje da mislite više o sebi, proizvodu, ideji ili čega se već dosjetite u trenutku prosvjetljenja.

Neporecivo je koliko je kreativnost uticala na naš svijet počevši od struje bez koje ne možemo zamisliti život danas, do Start-up kompanija koje se javljaju na dnevnoj bazi i olakšavaju ili uljepšavaju život svojih kreatora i okoline, ali ono što stvarno želim da naglasim jeste da je ona manifestacija slobode na najvišem nivou, da je ona nastala od individue, da je ona svakom specifična i umjesto da bude dio kolektiva ona predvodi kolektiv, ona im daje ideju šta da rade. Ako je ona stvarno manifestacija slobode, onda ću se referirati na riječi jednog marksista i eminentnog psihologa Eriha Fromma, koji kaže kako je sloboda uvjet cjelovitog razvoja ličnosti, njenog mentalng zdravlja i blagostanja, te da je njeno odsustvo štetno i nezdravo.

Uzevši ove riječi u obzir, možemo shvatiti one floskule s početka kao shvatanje vrijednosti kreativnog, a kreativnost kao težnju da se pojedinac ostvari ne samo finansijski i materijalno, već i duhovno. U velikim kolektivističkim sistemima ova težnja trpi od gušenja suvereniteta individualca i ubijeđenja da jedinka ne može i ne smije izlaziti iz okvira svoje grupe, jer riskira izolaciju iz društva.

Poenta je u tome da ne trebamo osuditi svaki pokušaj promjene i držati se naše ustaljene navike i statusa quo, kreativni ljudi su do sad promjenili svijet nebrojeno mnogo puta i neminovno je kako će se to opet desiti, predvidjeli mi to ili ne. Pitanje je samo da li ćemo nastaviti s kreativnima ili opet, onako bosanski, ostati u mjestu?

 

O autoru
Amir Pečenković prevodilac i autor za Liberalni Forum. Student, aktivista, ljubitelj slobode, žustre rasprave i brejk densa.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *