Lekcija koju je Trump prespavao: Šta nas je Friedman naučio o slobodnoj trgovini

Piše: Mark J. Perry 

Amerika i dalje pati od sveprisutnog i ozbiljnog nacionalnog manjka jasnog razmišljanja i elementarnog razumijevanja trgovine.

Između 1966. i 1983. godine Milton Friedman napisao je više od 300 kolumni za Newsweek, a svi su ovi tekstovi dostupni zahvaljujući Hoover institututu koji je na svojoj stranici  sabrao sva djela Miltona Friedmana.

U augustu 1970., Friedmanova kolumna u Newsweeku pod nazivom “Slobodna trgovina” bila je odgovor na prijedlog zakona o uvođenju uvoznih kvota za tekstil i cipele kako bi zaštitio tekstilnu industriju u Carolinama od strane konkurencije i jeftinog uvoza. Glavna meta protekcionista tada je bio Japan, a Friedman se osvrtao na Japan kroz cijeli članak. Uzeo sam si slobodu da izmijenim i ažuriram Friedmanovu kolumnu neznatnom zamjenom Kine za Japan kako bi odražavao dežurnu metu današnjih protekcionista. I također sam ažurirao posljednji odlomak kako bi odrazio današnje omiljene domaće industrije koje su umjetno zaštićene od konkurencije s Trumpovim tarifama.

 

Predlagatelji protekcionizma kažu: “Slobodna trgovina je u redu u teoriji, ali mora biti recipročna. Ne možemo otvoriti naše tržište stranim proizvodima ako nam stranci zatvore svoje tržište. “Kina, tvrde kad je koriste kao svoju omiljenu metu,” drži  svoje veliko unutarnje tržište rezervisano za kinesku industriju, a potom gura svoje proizvode na američko tržište i žali se kad pokušavamo spriječiti ovu nepravednu taktiku. “

Ovi argumenti zvuče razumno. A zapravo su čista glupost. Izvoz je cijena trgovine, uvoz povrat od trgovine, a ne obrnuto.

Pretpostavimo da je Kina bila nevjerojatno uspješna u njenom navodnom pokušaju ograničavanja uvoza u Kinu, toliko da ga se potpuno oslobodila. Pretpostavimo da je Kina bila nevjerojatno uspješna u njenim navodnim pokušajima guranja izvoza u SAD, te nam je uspjela prodati velike količine robe Šta bi Kina učinila s dolarima koje je primila za svoj izvoz? Uzela svježe zelene novčanice natrag u Peking kako bi ih sakrila u trezorima Banke Kine? Ostavila depozite u američkim bankama da se gomilaju? Sjajno za nas. Možete li zamisliti bolji posao od toga da dobijamo fini tekstil, sjajne automobile i sofisticirane televizore za gomilu naštampanog zelenog papira? Ili za neke unose u knjigama banaka? Ako Kinezi samo budu spremni nastaviti to raditi, možemo proizvesti sav mogući zeleni papir koji su spremni preuzeti.

Kina nameće brojna ograničenja u trgovini – iako ih je posljednjih godina smanjila. Ta su trgovinska ograničenja povrijedila Kinu i nas su povrijedila – uskraćujući i nama i njima profitabilnu trgovinu. U Kini, ne manje nego u SAD-u, koncentrirani proizvođači imaju veći utjecaj na vladu nego široko rasprostranjeni potrošači , te su sposobni uvjeriti vladu da muze potrošača u korist proizvođača.

Međutim, sebi samo povećavamo štetu – a time i njima – nametanjem dodatnih ograničenja u naš red. Mudar pravac za nas je  upravo suprotan  – da se jednostrano krećemo prema slobodnoj trgovini. Ako oni odluče i dalje nametati ograničenja, to je jako loše, ali barem nismo dodatno produbili povredu.

Ovo je jasno pravi put za djelovanje s ekonomskog aspekta. Ali to je i jedini smjer djelovanja koji je u skladu s našim političkim položajem u svijetu. Mi smo velika nacija, lider slobodnog svijeta. Pa ipak, iscrpljujemo našu političku moć kako bismo povlađivali industriji čelika, aluminija i  veš mašina! Umjesto toga trebamo postaviti standard za svijet prakticiranjem slobode tržišnog natjecanja, trgovine i poduzetništva koje propovijedamo.

 

Dok je omiljena meta protekcionista danas Kina, a ne Japan, i današnje politički omiljene domaće industrije koje ostvaruju trgovinsku zaštitu su proizvođači čelika, aluminija i perilica, a ne proizvođači tekstila i obuće, Milton Friedmanova ekonomska logika i mudrost o trgovini su jednako  važni , relevantni i uvjerljivi i danas kao što su bili i prije gotovo pola stoljeća  1970. godine.

Nažalost, gotovo pedesetak godina nakon Friedmanovih kolumni u Newsweeku, uz hiljade drugih članaka, knjiga, eseja i opažanja o trgovini koju su napisali on i drugi, Amerika i dalje pati od sveprisutnog i ozbiljnog nacionalnog manjka jasnog razmišljanja i osnovnog razumijevanja trgovine, počevši od vrha trenutačne državne momčadi merkantilista / protekcionista.

 

Izvor: Fee
Prevod: Danijal Hadžović

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *