IDEOLOŠKI KOMPAS ZA BIH: HDZ najkonzervativniji, GS najliberalniji, najveći kapitalisti u PDP-u

Ideološki kompas je projekat Liberalnog foruma koji za cilj ima određivanje pozicija političkih stranaka u BiH na dvodimenzionalnoj političkoj osi.

Nakon provedene anktete među političkim strankama u BiH dobili smo sljedeće rezultate po pitanju pozicioniranosti stranaka na ideološkom kompasu:

 

U društvenom pogledu, s prosječnim rezultatom +5.8, najkonzervativnija stranka je HDZ BiH. Slijede je DNS s prosječnim rezultatom 5.2, te SDS s prosječnim rezultatom 4.7. Društveno najliberalnija politička stranka je Građanski savez s prosječnim rezultatom -5.8. Slijede Naša stranka s prosječnim rezultatom -4.7, te LDS s prosječnim rezultatom -4.4. U ekonomskom pogledu, stranka koja je najsklonija državnom intervencionizmu je Socijalistička partija s prosječnim rezultatom -5, zatim SDP s prosječnim rezultatom -4.3 te SNSD s prosječnim rezultatom -3.8. S druge strane stranke po pitanju sklonosti tržišnom rješenju za ekonomske odnose prvu poziciju dijele PDP i LDS s prosječnom ocjenom 8.8, a zatim slijede NDP s prosječnom ocjenom 6.5, te GS s prosječnom ocjenom 6.3.

Pojedinačni rezultat svake stranke:

Na osnovu dobijenih rezultata, prema modernoj političkoj podjeli, stranke u BiH možemo svrstati u sljedeće ideološke pozicije:

Socijalističke stranke: SP
Socijaldemokratske stranke: SDP

Socijalno liberalne stranke: DF i NS
Konzervativno liberalne stranke: NDP
Tržišno liberalne stranke: GS i LDS
Socijalno konzervativne stranke: SDA, DNS, HDZ BiH i SDS
Liberalno konzervativne stranke: PDP, SBB, HDZ 1990, NB

Kada je riječ o SNSD-u u pitanju je stranka koja je u ekonomija lijevo pozicionirana, odnosno sklonija državnom intervencionizmu nego prepuštanju odnosa tržištu, a u društvenom smislu oslanjanju na paternalističku državu i tradicionalne obrasce.

Temeljna ideja političkog kompasa je da se politička ideologija može bolje mjeriti duž dvije odvojene i nezavisne ose. Ekonomska (lijevo-desna) osa mjeri mišljenje o tome kako se ekonomija treba voditi: “lijevo” se definira kao želja za ekonomijom vođenom državnim intervencionizmom i kontrolom (što može podrazumijevati državni, entitetski, kantonalni ili općinski nivo vlasti), dok je “desno” definirano kao želja da ekonomija bude prepuštena tržišnim odnosima uz što manji upliv države. Druga osa (konzervativno-liberalno) mjeri stavove stranaka u društvenom smislu, s obzirom na količinu lične slobode koju bi se dozvolili: “liberalno” se definira se kao uvjerenje da se sloboda treba maksimalizirati, dok “konzervativno” predstavlja sklonost ka oslanjanju na autoritet i tradiciju.

Napravili smo anketu među političkim strankama u BiH koje su odgovarale na ukupno 40 konstatacija. Od toga, 22 pitanja su se odnosila na socioekonomske teme, a 18 na društvena pitanja. Na ponuđena pitanja stranke su, u skladu sa svojim političkim programom imale mogućnost da odgovore sa: , u “potpuno se slažem”, “djelomično se slažem”, “nisam siguran”, “djelomično se ne slažem”, “uopće se ne slažem”. Kada je riječ o ekonomiji, za svaki odgovor koji je favorizirao potpuno tržišno rješenje za ponuđeni problem, dobijala se prosječna ocjena +2, a koji je djelomično favorizirao tržišnu rješenje ocjena +1. Za svaki odgovor koji za ponuđeni problem favorizirao potpuni državni intervencionizam prosječna ocjena je -2, a djelomični -1. Za opciju nismo sigurni ocjena je bila 0. Kada je riječ o društvenim pitanjima, za svaki odgovor koji je u potpunosti favorizirao liberaliziranje društvenih odnosa, prosječna ocjena je bila -2, za djelomično favoriziranje -1. Za svaki odgovor koji je na ponuđeni problem u potpunosti favorizirao oslanjanje na autoritet, tradicionalna rješenja i državni patrnalizam, prosječna ocjena je bila +2, a djelomični -2. U skladu s dobijenim odgovorima stranke su podijeljene na četiri kvadrata: dva ekonomska i dva društvena. Prosječne ocjene kada je u pitanju ekonomska skala kreću se između -10 i +10, pri čemu -10 predstavlja apsolutnu sklonost državnom intervencionizmu, a +10 apsolutnu sklonost prepuštanju ekonomskih odnosa tržištu. Srednja vrijednost između sklonosti državnom intervencionizmu i tržišnom rješenju je 0. Po pitanju društvene skale, apsolutna sklonost oslanjanju na državni autoritet u regulisanju društvenih odnosa i tradicionalne obrasce izražena je ocjenom +10, a apsolutna sklonost liberalizaciji društvenih odnosa ocjenom -10. Srednja vrijednost je 0.

Konačno pozicioniranje stranaka na političkom kompasu je određeno na osnovu odgovora na pitanja iz oblasti ekonomske, monetarne, finansijske i poreske politike, trgovine, kolektivnih i individualnih prava, socijalnih politika, državne potrošnje, zdravstvenog i penzionog osiguranja, euroatlantskih integracija, izbornog zakona i civilnog društva.

Pitanja su u manjoj mjeri bila usmjerena na aktuelne dnevnopolitičke teme, a u mnogo većoj mjeri na politička pitanja i izazove koji danas presudno određuju ideološki karakter neke stranke.

Ideološki kompas je kreiran da pomogne građanima/kama da se što bolje upoznaju sa mišljenjima političkih partija, odnosno stavovima političkih partija o najvažnijim temama u BiH. Upravo zbog ove činjenice smatamo da će ovo istraživanje pomoći i dati dodatnu asistenciju građanima/kama u BiH da lakše i preciznije ocijene političke partije u BiH i na taj se način lakše rukovode u pravljenju izbora.

Kompletni rezultati istraživanja će biti uskoro objavljeni.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *