OSIM PRIVATNOG VLASNIŠTVA: 5 stvari koje je Karl Marx htio da ukine

Piše: Jon Miltimore

 

Jedna od izvanrednih stvari u Komunističkom manifestu je njegova neobična iskrenost.

Karl Marx možda nije bio pretjerano fin momak, ali bio je osvježavajuće iskren prema ciljevima komunizma. Ova drskost, neko bi mogao reći, utemeljena je u komunističkoj psihi.

“Komunisti preziru prikrivanje  pogleda i ciljeva“, izjavio je Marx u svom poznatom manifestu. “Oni otvoreno izjavljuju da se njihovi ciljevi mogu postići samo nasilnim rušenjem svih postojećih društvenih odnosa. Neka vladajuće klase drhte pred komunističkom revolucijom“.

Poput Hitlerovog Mein Kampfa, čitateljima je predstavljena čista, nepatvorena vizija autorove ideologije (mračna koliko  može biti).

Marxov je manifest poznat po tome što je svoju teoriju o komunizmu sažeo u jednu rečenicu: “Ukidanje privatne imovine”. No, to nije jedino što je filozof vjerovao da se mora ukinuti u maršu od buržujskog društva do proleterske utopije. Marx je u svom manifestu istaknuo pet dodatnih ideja i institucija za iskorjenjivanje.

 

  1. Porodica

Marx priznaje kako je uništavanje porodice neugodna tema, čak i za revolucionare. “Ukidanje porodice! Čak je i najradikalniji se razbjesne  na ovaj radikalni prijedlog komunista “, piše on.

Ali on je rekao da protivnici ove ideje ne razumiju ključnu činjenicu o porodici.

“Na temelju čega je zasnovana sadašnja porodica, buržujska porodica? Na kapitalu, na privatnom vlasništvu. U svom potpuno razvijenom obliku, ova porodica postoji samo kod buržoazije “, piše on.

Najbolje od svega, ukidanje porodice bi bilo relativno lako kad bi se ukinula buržujska imovina. “Burzovska porodica nestat će, naravno, kada njena dopuna nestane i oboje će nestati s nestankom kapitala”.

 

  1. Individualnost

Marx je smatrao da je individualnost proturječna egalitarizmu kakvog je zamislio. Dakle, “pojedinac” mora biti “skrenut s puta i onemogućen”.

Individualnost je bila društvena konstrukcija kapitalističkog društva i bila je duboko isprepletena sa samim kapitalom.

“U građanskom društvu kapital je nezavisan i ima individualnost, dok je živa osoba zavisna i nema individualnosti”, napisao je. “A ukidanje ovog stanja stvari buržoazija naziva ukidanjem individualnosti i slobode! I s pravom. Ukidanje  buržoaske individualnosti, buržoaske nezavisnosti i buržoaske slobode je ultimativni cilj. “

 

  1. Vječne istine

Marx nije izgledao kao da vjeruje da postoji bilo kakva istina koja nadilazi klasne borbe.

“Vladajuće ideje svake dobi ikad su bile ideje njene vladajuće klase”, tvrdio je. “Kada je drevni svijet bio u posljednjoj buri, drevne religije su nadvladale kršćanstvo. Kada su kršćanske ideje u 18. stoljeću podlegle racionalističkim idejama, feudalno društvo je vodilo smrtnu bitku s tada revolucionarnom buržoazijom. “

On je shvatao koliko će radikalno ova ideja zvučati njegovim čitateljima, naročito zato što komunizam ne traži da mijenja istinu, već da je sruši. Ali on je tvrdio da ti ljudi ne vide veću sliku.

“Bez sumnje,” bit će rečeno, “vjerske, moralne, filozofske i pravne ideje mijenjane su tokom historijskog razvoja. Ali religija, moralnost, filozofija, politička nauka i zakon, svaki put su preživjeli tu promjenu.

Postoje, osim toga, vječne istine, kao što su sloboda, pravda itd., koje su zajedničke svim državama i društvima. No, komunizam ukida vječne istine, ukida sve religije i sve morale, umjesto da ih konstituira na novoj osnovi; stoga djeluje suprotno svim prošlim historijskim iskustvima. “

Na šta se ova optužba svodi? Historija svih prošlih društava sastojala se u razvoju klasnih antagonizama, antagonizama koji su u različitim epohama pretpostavljali različite oblike. “

 

  1. Nacije

Komunistima se, napisao je Marx, zamjera pokušaj ukidanja država. Ti ljudi ne razumiju prirodu proletarijata, napisao je.

“Radnici nemaju državu. Ne možemo uzeti od njih ono što nemaju. Ali kako proleterijat prvo mora da osvoji političku vlast, da se podigne do nacionalne klase, da se sam konstituiše kao nacija, to je i on još nacionalan, mada nikako u smislu buržoazije“.

 

Nadalje, u velikoj mjeri zbog kapitalizma, vidio je neprijateljstva među ljudima različitog porijekla. Kako je proletarijat dobijao moć, uskoro ne bi bilo potrebe za nacijama, napisao je:

Nacionalna odbajanja i suprotnosti naroda sve više iščezavaju već s razvitkom buržoazije, sa slobodom trgovine, svjetskim tržištem, jednoobraznošću industrijske proizvodnje i životnih odnosa koji njoj odgovaraju.

Vladavina proleterijata učinit će da se oni još više izgube. Sjedinjena akcija, bar civilizovanih zemalja, jedan je od prvih uslova njegovog oslobođenja“.

 

  1. Prošlost

Marx je promatrao tradiciju kao alat buržoazije. Pridržavanje prošlosti služilo je kao puka distrakcija od traganja proletarijata za emancipiranjem i nadmoći.

“U građanskom društvu”, napisao je Marx, “prošlost dominira sadašnjošću; u komunističkom društvu sadašnjost dominira prošlošću. “

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *