Lord Paddy Ashdown, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini i nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije u Ujedinjenom Kraljevstvu, preminuo je u 77. godini. Odavajući počast ovom čovjeku, iz Liberalnog foruma vas želimo podsjetiti na biografiju i neke od ključnih poteza ovog velikog liberala i istinskog prijatelja BiH.
Ashdown je preminuo poslije kratkotrajne bolesti odnosno nakon što mu je dijagnosticiran kancer, prenosi britanski Guardian.
Postao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini 27. maja 2002. godine. Tu funkciju je obavljao do 30. maja 2006. godine.
Ashdown je najstariji od sedam djece. Rodio se New Delhiju u Indiji gdje je njegov otac bio kapetanom u indijskoj vojsci. Odrastao je uglavnom u Sjevernoj Irskoj i učio je u školi Bedford u Engleskoj.
Od 1959. do 1972. godine bio je mornar u Kraljevskoj mornarici i oficir u komandosima i specijalnoj brodskoj službi.
Nakon što je napustio mornaricu, radio je na industriji dok nije bio izabran kao član parlamenta iz Yeovila za liberalnu stranku.
Tokom 1970-ih godina je radio kao diplomat u Ženevi.
U Britanskom domu naroda bio je predstavnik SDP-liberalnog saveza za trgovinu i industriju, a kasnije i za obrazovanje. Nakon udruživanja koje je stvorilo liberalne demokrate, postao je vođom stranke. Vodio je liberalne demokrate na dvama izborima, 1992. i 1997. godine.
Kao vođa, značajno je promicao saradnju liberalnih demokrata i “Nove” laburističke stranke, a imao je i redovne tajne sastanke sa Tonyem Blairom u kojima su planirali koalicijsku vladu.
Nakon što su laburisti pobijedili 1997. godine, uspostavilo se je “Jenkinsov odbor” sa liberalnim demokratskim predsjednikom Roy Jenkinsom, radi razmatranja izbornog preustrojstva, što je bio Ashdownovim glavnim zahtjevom.
Ashdown je napustio vodstvo 1999. godine, a naslijedio ga je Charles Kennedy. Postao je vitezom 2000. godine, a 2001. godine, nakon što je napustio Dom naroda, proglašen je i doživotnim članom Doma lordova.
Ashdown je podržavao međunarodnu intervenciju u Bosni i Hercegovini, a visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini postao je 27. maja 2002. godine. Tu funkciju je obavljao do 30. maja 2006. godine. U te četiri godine u historiju će ući kao visoki predstavnik koji je najviše koristio svoje bonske ovlasti. Tako je 1994. samo za jedan dan smijenio čak 59 političara iz RS-a. U mjerama smjena Ashdown je smijenio najviše članova Srpske demokratske stranke (SDS), od kojih 11 trajno, dok je donesena odluka da će se preostalih 48 moći vratiti funkcijama nakon što bude uhapšen Radovan Karadžić. Među najzvučnijim smijenjenim imenima bili su predsjednik Narodne skupštine RS-a i lider SDS-a Dragana Kalinića, te Zoran Đerić koji je tada obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova RS-a.
Radio je na utemeljenju Oružanih snaga BiH. To se u konačnici i dogodilo 1. januara 2006. nakon reforme odbrambenog sistema te prijenosa nadležnosti s dva bosanskohercegovačka entiteta na državni nivo.
Donosio je državne i entitetske zakone u cilju zaštite bh. imovine, kako se državna imovina ne bi mogla tek tako prodati.
Povukao međunarodne članove Izborne komisije, nakon čega je formirana Centralna izborna komisija BiH sastavljena od domaćih ljudi.
Broj odluka po mandatima visokih predstavnika u BiH
Neumorno je radio na reformi policije, imenovao međunarodne sudije u Sud BiH, odsjek za ratne zločine, kao i članove VSTV-a.
Donosio je i odluke poput tarifa električne energije za industriju, kažnjavao je HDZ SBK zbog opstrukcija u oblasti obrazovanja i odbijanja da spoji “dvije škole pod jednim krovom” tako što im je oduzeo pet posto sredstava namijenjenih toj stranci. Generalno je uvodio finansijske sankcije brojnim strankama.
Naročito je bio posvećen Srebrenici i aktivnostima da se odgovorniza ratne zločine izruče Hagu. Za vrijeme njegovog mandata usvojen je i izvještaj Komisije o Srebrenici u NSRS, koji je nedavno stavljen van snage.
Podsjetimo i na njegove riječi iz 2015. godine.
“Mogli smo ovo spriječiti, ali nismo”, rekao je bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown na skupu povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici u Westminsterskoj opatiji.
Naglasio je kako Srebrenica predstavlja upozorenje svima nama šta se desi kad okrenemo leđa.
No, nakon odlaska Ashdowna, čovjeka koji je bio iskreno posvećen tome da od BiH načini uspješnu i održivu državu, međunarodna zajednica kao da je počela od naše zemlje naglo okretati leđa, a ukupna politička situacija u zemlji uveliko je pogoršana. Upravo je na to upozoravao i lord Ashdown u jednom od svojih posljednjih intervjua. U razgovoru za britanski Prospect Magazine ukazao je na volju i uzroke nedostatka volje Zapada da riješi situaciju u BiH.
“Užasi Afganistana i Iraka su oduzeli Zapadu svemoć i samopouzdanje u zaustavljanju loših događaja. I tako ostavljamo prostor unutar granica Evrope u kojima Putin i Erdogan stvaraju nered koliko god žele. Kad bismo se htjeli vratiti ratu u Bosni, radili bismo to upravo na ovaj način”, dodao je tada Ashdown.
Ashdown je nedavno, zajedno s bivšim visokim predstavnicima Carlom Bildtom i Christianom Schwarz Schillingom, uputio pismo visokoj predstavnici za vanjske poslove i sigurnost Evropske unije Federici Mogherini povodom sve češće najave “prekrajanja granica” na Balkanu, odnosno o prijedlogu o promjeni granice između Srbije i Kosova.
– Put ka korekciji granica između Srbije i Kosova je popločan opasnošću i daje samopouzdanje i podršku onima koji žele da razbiju Bosnu i Hercegovinu – kazao je Ashdown u intervjuu Radiju Slobodna Evropa 31. augusta ove godine.
