Putin je promašio cijeli fudbal kad je zaključio da je liberalizam “zastario”

Piše: AlexanderC. R. Hammond 

U nedavnom intervjuu za Financial Times, Vladimir Putin je hrabro izjavio kako je “liberalizam zastario”. Zaista, ruski predsjednik je tvrdio da liberalne ideje “dolaze u sukob s interesima ogromne većine stanovništva”, kao navodno suprotstavljene pospješivanju rasta i blagostanja ljudi.

Kako se broj evropskih populističkih stranaka povećava, čini se da se sve više ljudi kupuje u istom antiliberalnom sentimentu koji je izgovorio Putin.

Ali, na sreću, za više od sedam milijardi ljudi koji ovaj planet nazivaju domom, liberalizam i dalje koristi i obogaćuje čovječanstvo – a ne potkopava ga.

Koji sustav najbolje radi?

Svake godine Fraser Institut, kanadski think thank, objavljuje svoj izvještaj o ekonomskoj slobodi svijeta (EFW), mjereći liberalizam u 162 ekonomija koristeći pet mjernih podataka: veličinu vlade, pravni sistem i imovinska prava, stabilnu valutu, slobodu trgovanja na međunarodnom nivou i regulaciju.

Kao što sam ranije zabilježio na CapX-u, ljudi u ekonomski najliberalnijem kvartilu država imaju prosječan dohodak više od sedam puta veći od onih u većini neliberalnih društava (40.376 u odnosu na 5.649 dolara). Na dnu raspodjele dohotka razlika je još izraženija – najsiromašniji decil radnika u najliberalnijim zemljama zarađuje gotovo osam puta više od deset posto najsiromašnijim u najmanje slobodnim ekonomijama.

Za većinu ljudi, ova razlika jednostavno pokazuje da li mogu ili ne mogu priuštiti da jedu. Boris Johnson je u svojoj sedmičnoj kolumni u Telegraphu imao pravo kada je primijetio “direktnu vezu između liberalnih vrijednosti … i uspješnog stvaranja bogatstva”.

Kritičari ekonomskog liberalizma mogli bi ukazati na uspon Kine, s autoritarnom vladom i teškim učešćem države u ekonomiji. Ipak, čak i u najnovijoj svjetskoj supersili, prosječni prihodi ostaju niski prema zapadnim standardima i,  a kao što je George Magnus uvjerljivo tvrdio, to predstavlja ozbiljan rizik od zapinjanja u “zamku srednjeg dohotka”. Doista, upravo nedostatak liberalnih, odgovornih institucija i vladavine prava pogoršao je dugoročna ekonomska pitanja s kojima se zemlja suočava.

Liberalizam je više od ekonomije

Važno je napomenuti da liberalne ideje koje Putin odbacuje kao nesposobne daleko nadilaze ekonomiju. Ljudi se ne kreću u liberalnije države isključivo zbog ekonomske prilike – često to čine kako bi izbjeglo tiraniju neliberalnih društava i pronašli lične slobode koje su nezamislive u njihovoj domovini.

Često ovi ljudi teže slobodi da vole ono što žele, prakticiraju svoju vjeru i izražavaju svoje nezadovoljstvo prema vladinim institucijama bez straha od uznemiravanja, zatvaranja ili čak smrti. To su ključne liberalne vrijednosti koje Putin željno krije.

Ali njegove antiliberalne ideje sigurno nisu dobro služile ruskom narodu. Rusija i dalje ostaje mjesto gdje se novinari često ubijaju, politički protivnici ili disidenti su u zatvoru, a opasno je biti i dio LGBT zajednice. Ruska vlast pripada maloj grupi Putinovih prijatelja i oligarha, tako da ne čudi da vlada ne služi interesima ruskog naroda.

BND per capita smanjio se za svaku od posljednjih pet godina i sada je 32 posto niži nego u 2013. (10,230 dolara). Godišnji rast ostaje nizak i, s Putinovim neuspjehom da diverzificira rusku ekonomiju od oslanjanja na prirodne resurse ili da se uhvati u koštac s opadanjem stanovništva, situacija u zemlji vjerojatno će se pogoršati. Ironično,  liberalizam je taj koji bi mogao riješiti te probleme.

Budući da se uslovi u Rusiji pogoršavaju, Fred McMahon iz Instituta Fraser predviđa da će Putin nastaviti širenje promocije neliberalnih vrijednosti u inostranstvu i baciti svoju težinu na sferu utjecaja Rusije. Oslabljena Rusija je “malo više od boga zlobe u panteonu moći”, primjećuje McMahon, i premda “ti bogovi (zlobe) mogu stvoriti velike strahote i tragedije”, njihova sposobnost da izvoze antiliberalne vrijednosti u inostranstvo je ograničena od uspona liberalizma.

Kada čujemo despote poput Putina koji osuđuju vrijednost liberalnih ideja, jednostavno bismo trebali pogledati brojeve. Nažalost, ti brojevi ne pomažu ruskom narodu kojii pod Putinom trpi represiju, ekonomsku stagnaciju i globalnu nevažnost. Ali za veći dio ostatka svijeta liberalizam ostaje živ i zdrav. Zadržimo to tako.

Alexander C. R. Hammond je istraživač u Washington DC think thank i viši suradnik u organizaciji „Afrička sloboda“. On je također saradnik Young Voices i često piše o ekonomskim slobodama, afričkom razvoju i globalizaciji.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *