KRAH JAVNIH INVESTICIJA U BiH: Sedam JP u posljednjih pet godina od predložena 102 proveli samo 13 projekata!

KRAH JAVNIH INVESTICIJA U BiH: Sedam JP u posljednjih pet godina od predložena 102 proveli samo 13 projekata!


O efikasnosti ispunjavanja zacrtanih ciljeva dovoljno govori činjenica da je, kada se zbirno gleda, sedam najvećih predlagača provelo projekte u vrijednosti 1.973 miliona KM, iako su najavili i predložili projekte u vrijednosti 25,883 miliona KM

 

Piše: Danijal Hadžović

S javnom potrošnjom koja je u 2018. iznosila 42,40% BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), Bosna i Hercegovina je ispod evropskog prosjeka koji iznosi 46.80%.

Ipak, od same visine potrošnje mnogo je veći problem u strukturi javne potrošnje, odnosno činjenici da je karakter potrošnje u BiH mahom tekući a ne investicioni. Preusmjeravanje javne potrošnje sa tekuće na investicionu ključni je faktor za postizanje održivog ekonomskog rasta zasnovanog na investicijama i proizvodnji.

PROJEKCIJE NEĆE BITI ISPUNJENE

Iako se Bosna i Hercegovina u okviru Proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) 2016. i 2018. obavezala na značajno povećanje javnih investicija, koje su jedan od potrebnih preduslova za ostvarenje projekcija rasta BDP-a, naša država nije uradila svoju zadaću. Kako prvobitne prognoze nisu ispunjene, nove su smanjene te iznose 6,92 milijarde KM javnih investicija za period od 2018. do 2020. godine, od čega za 2018. godinu 1,8 milijardi, odnosno 5,5% BDP-a, a za 2019. godinu 2,3 milijarde KM, odnosno 6,8% BDP-a.

Godine 2017. nivo javnih investicija iznosio je 1,2 milijarde, što znači da se u 2018. očekivalo povećanje od 0,7 milijardi u odnosu na 2017., a u 2019. 1,1 milijardi. Međutim, investicioni planovi nisu ispunjeni za 2018. godinu, dok u prvoj polovini 2019. godine nije do kraja implementiran niti jedan značajnijiinfrastrukturni projekat, iz čega je jasno da projekcije o obimu javnih investicija, a shodno tome i njihovom učešću u BDP-u, i u tekućoj godini neće biti ispunjene.

Ovo je samo nastavak negativnih trendova. Rezultati ključnih predlagača projekata javnih investicija u periodu od 2014. do 2018. godine debelo su ispod ciljeva koje su planirali ostvariti; Autoceste FBiH su okončale projekte koji čine 15,7% vrijednosti projekata koje su predložile, Ceste FBiH 20,8%,Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZHB ukupno samo 1,3%Autoputevi RS 14,5%. Putevi RS pak nisu implementirali niti jedan projekat, a Elektroprivreda RS 3,6%.

O efikasnosti ispunjavanja zacrtanih ciljeva dovoljno govori činjenica da je, kada se zbirno gleda, sedam najvećih predlagača provelo tek 13 projekata vrijednosti 1.973,01 miliona KM, u odnosu na 102 predložena projekta vrijednosti 25.883 miliona KM, odnosno 7,6%.

Da stvar bude gora, u toku 2018. godine nije bilo implementiranih projekata javnih investicija koji su prvi put predloženi u programima javnih investicija 2017 – 2019. Od predloženih projekata iz ranijih programa, u 2018. godini u potpunosti su implementirana tek dva: projekat Elektroprivrede HZHB – izgradnja Vjetroelektrane Mesihovina vrijednosti 159,5 miliona KM[1], te projekat Autoputeva RS – izgradnja dionice Banja Luka – Prnjavor autoputa Banja Luka – Doboj, vrijednosti 322 miliona KM.

NOVCA IMA, ALI NIŠTA SE NE GRADI

Iako je gradnja puteva jedan od ključnih infrastrukturnih projekata za kojim naša zemlja ima prijeku potrebu, cestogradnja stagnira. Osim kredita od Evropske investicione banke (EIB), u februaru 2018. godine stupilo je na snagu i povećanje putarina koje je priliv sredstava na poseban račun za gradnju autoputeva i puteva povećalo čak za 65,7%. Drugim riječima, prihoda ima i više nego dovoljno, i iako novac stoji na računu, osim okončanja gradnje autoputa Banja Luka – Doboj od strane Autoputeva RS, do polovine 2019. godine nije u potpunosti okončan nijedan projekat javnih investicija koji se tiče autoputa.

Autoputevi RS mogu se smatrati i najefikasnijim od sedam velikih predlagača. Tako je ova firma u periodu 2014. – 2019. preuzela primat od Autocesta FBiH po najviše uloženih sredstava – 729,1 miliona KM, a od Cesta FBiH po omjeru implementiranog u odnosu na predloženo – 28% vrijednosti.

Ako problem nije u nedostatku novca, s obzirom da je osiguran stabilan izvor finansiranja za infrastrukturne projekte, nameće se pitanje u čemu onda jeste?

Odgovor se nalazi kako u nedovoljnoj efikasnosti državnih kompanija, i s njima povezanih državnih resora, tako i u tromosti i nedovoljnoj funckionalnosti samog političko-pravnog sistema u BiH. Naravno, uređenje i vođenje i prvog i drugog faktora je pod dominantnom kontrolom stranaka i dosadašnjih vladajućih struktura, te u njima leži glavna odgovornost za nedovoljnu efikasnost po pitanju javnih investicija u BiH.

Jedna od najvećih prepreka za realizaciju infrastrukturnih projekata jesu dugotrajne tenderske procedurekoje se u BiH često otežu na nekoliko mjeseci, što uveliko usporava i ograničava proces javnih investicija. Ilustracije radi, znakovit je slučaj gradnje dionice Autoceste A1 Počitelj – Zvirovići. Pred sam kraj 2017. EIB je tražio ponavljanje tendera za projekat zbog greške Autocesta FBiH, odnosno „objavljivanja povjerljivih informacija u pojedinim medijima“, čime je bio ugrožen partnerski odnos sa EIB-om kao jednim od ključnih finansijera gradnje Autoceste.

To je bio drugi poništeni tender za ovu dionicu, a treći je raspisan tek u julu 2018. godine!

Foto: Poddionica Počitelj – Zvirovići duga je 11,75 km, sa najznačajnijim objektom mostom „Počitelj“ dužine 945 metara

Još jedan bitan ograničavajući faktor za javne investicije jeste i proces pregovora sa međunarodnim institucijama usljed složene strukture vlasti i podjele nadležnosti u našoj zemlji, što u velikom broju slučajeva odugovlači pregovaranje i donošenje odluka o kreditiranju i finansiranju infrastrukturnih projekata u BiH.

Sljedeću značajnu prepreku predstavlja izrada projektne dokumentacije. Na ovom planu često se dešava slučaj da su projekti neusklađeni sa stvarnom situacijom na terenu. Ovdje, opet, dolaze do izražaja propusti odgovornih. Tako se, npr., kasni sa izgradnjom poddionice Autoceste A1 Tunel Pečuj (Donja Gračanica) – Klopče zbog „problema s geologijom“, kako je to izjavio Reuf Kadrić iz Autoceste FBiH[1]. Također, dešava se da se u toku izrade projektne dokumentacije izostavi strateška procjena utjecaja na okoliš, ali i da se pokrene revizija projektne dokumentacije prilikom javne diskusije, najčešće od strane lokalne zajednice.

NUŽNO POJEDNOSTAVITI PROCEDURE

Jedan od gorućih problema svakako je i dužina procesa dobijanja dozvola, što je najčešće posljedica nedovoljne saradnje nadležnih institucija na različitim nivoima vlasti, kao i velikog broja potrebnih dozvola i saglasnosti te složenog procesa njihovog pribavljanja. Prema Izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja, samo proces pribavljanja građevinske dozvole u BiH zahtijeva 16 postupaka koji se mogu završiti za najmanje tri mjeseca. Nadalje, ni proces eksproprijacije nije efikasan, što je izazvano pravnom nesigurnošću usljed složenog procesa i čestih žalbi.

Od 2014. do sredine 2019. godine implementirano je mizernih 7,6% vrijednosti predloženih projekata iz programa javnih investicija. Zabrinjavajući je i trend pada javnih investicija u periodu od 2014. godine. Povećanje cijena putarina, od čega su sredstva prikupljana na posebnom računu za gradnju autputeva i puteva, uprkos najavama pojedinih političkih stranaka, nije utjecalo na ubrzanje gradnje.

Foto: Povećanje cijena putarina nije utjecalo na ubrzanje gradnje

Manjak javnih investicija imao je i direktan negativan utjecaj i na ukupni razvoj bh. ekonomije te manji rast BDP-a u odnosu na onaj koji je bio moguć i projektovan. Kao i u mnogim drugim oblastima u bh. društvu, i primjer javnih investicija pokazuje da uz nedovoljno efikasno i uspješno djelovanje nadležnih institucija Bosna i Hercegovina pati od mnogih sistemskih prepreka koje podrazumijevaju spor, komplikovan i neefikasan administrativno-pravni sisteM koji uveliko usporava i ograničava implementaciju javnih investicija u našoj zemlji.

Kako bi se provedba ubrzala, potrebno je prije svega smanjiti cijenu tenderske dokumentacije i pribavljanja preobimne dokumentacije; potrebno je omogućiti učinkovitu reviziju postupka te, konačno, pokrenuti opštu strategiju borbe protiv korupcije. Pregovori o finansijskim sredstvima sa međunarodnim institucijama se trebaju vršiti pod vladinim, odnosno, u slučaju BiH nadzorom Vijeća ministara BiH[1]Ubrzanje procedure pomoglo bi usvajanje pisanih uputstava za pregovore, te izmjena zakonskog okvira koji bi garantovao mogućnost povrata sredstava i vremenski okvir dospijeća kreditnih sredstava.

Također je potrebno provoditi opsežnije i kvalitetnije geološke radove kako bi se glavni projekat uskladio sa stanjem na terenu te utvrditi organ koji će nadzirati proces implementacije projekata; smanjiti broj potrebnih dozvola i saglasnosti za početak gradnje te pojednostaviti proceduru dobijanja preostalih dozvola; pojednostaviti i ubrzati proces eksproprijacije zemljišta uvođenjem instituta sporazumnog prenosa vlasništva, te usvojiti pisana uputstva za pregovore sa međunarodnim kreditorima i usvojiti izmjene zakonskog okvira koji bi garantovao mogućnost povrata sredstava i vremenski okvir dospijeća kreditnih sredstava.

Ovakve mjere potrebno je provesti u cilju prevazilaženja prepreka koje koče bržu implementaciju javnih investicija, a time i ekonomski rast BiH.

——————————————————————————————————

Tekst je podržan kroz ACTION SEE projekat koji provodi Metamorphosis fondacija za internet i društvo, u partnerstvu sa Westminster fondacijom za demokratiju iz Velike Britanije, CRTA – Centrom za istraživanje, transparentnost i odgovornost iz Srbije, Udruženjem građana Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centrom za demokratsku tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo sa Kosova i Levizja Mjaft! iz Albanije, uz finansijsku podršku Evropske unije.

Stavovi sadržani u ovom tekstu su isključiva odgovornost Liberalnog foruma BiH i InfoRadara i ne odražavaju stavove Evropske unije.

 

O autoru
Danijal Hadžović Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima "života, slobode i težnje za srećom".

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *