Piše: Hunter Baker (FEE)
Demokratski socijalizam trenutno je popularan u Sjedinjenim Državama. Čini se da su i američki mediji i mladi zaljubljeni u pomisao na strmo progresivne, redistributivne porezne stope namijenjene ostvarivanju njihove vizije pravde.
Kao i kod većine ideja o javnim politikama, skloni smo otići prilično daleko prije nego što postavimo osnovna pitanja vezana za neki projekt. Drugim riječima, zamišljamo rezultat koji nam se obećava prije nego što smo stvarno razmotrili da li su drugi efekti vjerojatni i da li je prijedlog u prvom redu moralno ispravan.
U skladu s tim, ohrabrujem svakoga ko razmišlja o demokratskom socijalizmu da postavi sljedeća pitanja:
1. Koja je moralna osnova za oporezivanje nekih dohodaka višim stopama od drugih?
2. Zamišljamo li da su dohotci u potpunosti rezultat nekog slučajnog procesa? Iako John Rawls iznosi argumente u skladu s tim – u suštini da niko stvarno ne zaslužuje svoj novac jer nisu kontrolirali porodice u kojima su se rodili, svoje gene itd. – postoji razuman argument da mnogi ljudi koji izgleda kao imaju takve prednosti propadaju u životu, dok se čini da i drugi kojima nedostaju te prednosti uspijevaju. Drugim riječima, atributi kao što su odlučnost, naporan rad, spremnost na odlaganje zadovoljstva, savjesnost i drugi mogu imati mnogo više utjecaj na nečiji životni uspjeh od toga u kakvoj je porodici neko rođen.
3. Razumijemo li da su ljudi s visokim primanjima najmobilniji ljudi na svijetu i da su takve osobe najviše u stanju preseliti iz jednog poreskog sistema u drugi? Zemlje koje uvedu visoke poreze često otkrivaju da na kraju gube neke od najboljih plaćatelja poreza koji se sele u drugo mjesto. Isto je i s korporacijama koje kapital nastoje sačuvati od poreza. Uvijek će postojati države koje nude konkurentnije stope oporezivanja.
4. Povezano s 3. pitanjem, shvatamo li da vlade postoje u konkurentskom krajoliku, baš kao i firme? Ako jedna vlada ponudi lošu ponudu – visoke porezne stope, neadekvatnu vrijednost poreza, itd. – tada će se građani i kompanije koje mogu seliti. Oni će odabrati prijateljskije okruženje. Ako ne želite biti nacija koja gradi zidove kako bi zadržala ljude, morate dati dobre poticaje za ostanak. Postoji razlog zbog kojeg najteža mjesta za napuštanje također i mjesta iz kojih bi mnogi mnogi željeli otići.Zatočeni su i učinkovito porobljeni.
5. Imamo li pravo tretirati bogate pojedince i organizacije kao resurs u našu korist? Drugim riječima, iako dobro zvuči nametnuti porez na bogatstvo koji može unijeti bilione u budžet, imamo li pravo na to? Pravo se ne može stvoriti jednostavno činjenicom većine koja glasa za to. Svi bismo trebali priznati da većina ne glasa automatski samo za rezultate. Dakle, ovdje se malo zapitajmo: Zašto baš imamo pravo na veliki udio tuđe zarade? Je li zbog puke činjenice da je nekom trećem potrebna? Ako je to slučaj, trebali bismo odobriti oduzimanje slobode na licu mjesta kad god je hitna potreba očigledna.
6. Hoće li demokratski socijalizam naštetiti inovacijama i ekonomskom rastu? Snažno progresivne porezne stope pružaju značajan destimulativni učinak dobiti iznad određenog nivoa. Prirodni rezultat bi bio odabir više konzervativnih povrata od poznatih metoda i proizvoda. Malo je razloga za preuzimanje rizika za velike uspjehe kada će zarada podlijegati konfisciranoj stopi.
7. Zašto mnoge druge vrste slobode nagrađujemo više od ekonomske slobode? Na primjer, Amerikanci žive u kulturi koja seksualnoj autonomiji pridaje strahovito visoku vrijednost. Rezultat je da imamo veliki broj pobačaja, djecu rođenu bez oženjenih roditelja, generacije koje žive u ciklusima siromaštva i druge negativne učinke. Ako parafraziram svog profesorskog prijatelja, „Zašto mi dajemo tako visoku vrijednost sporazumnim seksualnim aktima, ali tako nisku vrijednost pristajanju na djela kapitalizma?“
8. Trebamo li zaista veće poreze ili trebamo preispitati način na koji trošimo svoj novac sada? Treba li prava preispitati? Treba li budžet za obranu naći niži nivo jer Sjedinjene Države nastoje dijeliti odgovornost za međunarodni poredak, umjesto da sav posao preuzimaju na sebe? Trebamo li bolje koristiti lokalizirane vlade u kojima građani mogu donositi odluke za veću ili manju ulogu vlade kako bismo mogli prosuditi učinke u velikim laboratorijima demokratije?
9. Shvatamo li oporezivanje pogrešno? Nije li oporezivanje zapravo finansiranje vlade, a ne preraspodjela ili neka vrsta društvene preuređenja? Promatramo li porezni sistem kao zamjenu za individualni moral i upravljanje? Je li porezni sistem zapravo otuđen u smislu da primjenjuje neku vrstu automatskog prijenosa na arenu koja bi trebala uključivati stvarne veze među ljudima u zajednici? 9071800�L��ю
