Zašto mnogi brilijantni ljudi nisu bogati i kako vi to možete postati

Piše: Daniel Lattier (FEE)

Ako je ono što moja analitika kaže da je istina, većina vas koji čitate ovaj članak imate nadprosječan koeficijent inteligencije, ali samo mali postotak vas će ući u višu klasu u pogledu prihoda.

Zašto je to tako? Vjerujem da ste često čuli pitanje: “Ako si toliko pametan, zašto nisi bogat?”

Povezanost IQ-a i prihoda

Pa, IQ ima neke veze s primanjima. Kao što pokazuju istraživanja Richarda J. Herrnsteina i Charlesa Murrayja, IQ je postao važniji u američkoj ekonomiji utemeljenoj na znanju, a naši najprestižniji univerziteti – koja su, kao što znamo, ljestvice za pridruživanje društveno-ekonomskoj eliti – postali su gotovo u potpunosti naseljeni “kognitivnom elitom”.

No, prema ekonomisti i dobitniku Nobelove nagrade Jamesu Heckmanu, karakter igra mnogo veću ulogu u razdvajanju onih s visokim i niskim primanjima. Bloombergov članak koji sažima njegov nedavni naučni rad na tu temu glasi: „[Heckman] je ustanovio da je financijski uspjeh u korelaciji sa savjesnošću, osobinom ličnosti obilježenom marljivošću, upornošću i samodisciplinom.“

Ispitujući IQ rezultate, standardizirane rezultate testova i ocjene hiljada ljudi u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Državama i Holandiji, Heckman i njegove kolege otkrili su da su rezultati testova i ocjene mnogo bolji prediktori finansijskog uspjeha od IQ-a:

“Ocjene ne odražavaju samo inteligenciju, već i ono što Heckman naziva “nekomnitivnim vještinama”, poput upornosti, dobrih navika proučavanja i sposobnosti saradnje, drugim riječima, savjesnosti. U manjoj mjeri isto se odnosi i na rezultate testova. Karakter se broji”.

Mnogi od vas vjerojatno nisu iznenađeni ovim nalazima. U današnjem obrazovnom sistemu oni koji imaju relativno skromnu inteligenciju imaju mogućnost postizanja dobrih rezultata – kroz jednostavnu upornost. Iako „pamet“ svakako pomaže na standardiziranim testovima, studenti mogu pažljivom pripremom i primjenom provjerenih strategija polaganja ispita zatvoriti jaz između niskog i visokog rezultata.

Pogon za postizanjem dobrih ocjena i testnih rezultata dobro je prilagođen okruženju modernog radnog mjesta koje je ugodno za ljude i uloženom novcu u tom okruženju.

Pitanja vožnje i želje

Ali, tada se postavlja pitanje želje iza tog pogona, koji ni Heckman, ni Bloombergov članak ne spominju.

Prije desetak godina zatekao sam se u avionu sa atraktivnom sredovječnom ženom i završili smo u razgovoru o svojim zanimanjima. Kako se ispostavilo, pokrenula je nekoliko različitih kompanija za čišćenje i prodala ih za milione dolara. Nikada mi nije dala dojam da ima posebnu strast oko pomaganja ljudima da se očiste u svojim domovima. Jednostavno je vidjela potrebu u zajednici u kojoj je živjela i bila je spremna potrošiti svoje vrijeme i kreativnu energiju u ispunjavanje te potrebe kako bi zaradila.

Ono što me je pogodilo je to što mnogi inteligentni ljudi koje sam tada poznavao nisu nužno lišeni onoga što nazivamo “dobrim poslovnim idejama”. Ali ono što im je nedostajalo bila je spremnost da djeluju za njih i vode ih do kraja.

I općenito, razlog zašto im je nedostajala ta volja nije nužno jer su im nedostajale one kvalitete koje Heckman povezuje s visokim primanjima, naime, „marljivost, upornost i samodisciplina.“ Jednostavno, oni ih nisu htjeli usmjeriti kvalitete prema objektu zarađivanja novca i prema koracima potrebnim za dobivanje tog predmeta.

Zvuči glupo očigledno, ali u ovim vremenima očito treba često ponavljati: Uz neke iznimke, da biste postali bogati, zapravo morate brinuti o tome da postanete bogati. I nije svim pametnim ljudima stalo do toga da postanu bogati.

Daniel Lattier je bivši stariji suradnik u  Intellectual Takeout. Primio je svoj B.A. na Filozofiji i katoličkim studijima na Univerzitetu St. Thomas (MN), te n M.A. i Ph.D. iz sistemske teologije na Univerzitetu Duquesne u Pittsburghu u Pensilvaniji. Njegov akademski rad možete pronaći na Academia.edu.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *