Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić: Obrti predstavljaju veliki potencijal za razvoj bh. ekonomije!

Kolika je uloga i značaj obrta u ekonomiji Bosne i Hercegovine?

Obrti predstavljaju značajan oblik organizovanja u BiH. Prema posljednjim podacima za Federaciju, danas posluje oko 52.000 obrtnika, koji zapošljavanju oko 12% svih zaposlenih radnika. Obzirom da većina njih čini dio male privrede, postoji još uvijek značajan potencijal, da se putem registracije obrta zaposli značajan dio osoba.

Predstavljaju li obrti potencijal za razvoj bh. ekonomije i koliki? Stiče se utisak da kada se govori o ekonomskim perspektivama BiH, obično se akcenat stavlja na strane investicije i infrastrukturne projekte, dok se ova, uslovno rečeno mala ekonomija ostavlja po strani?

Apsolutno da! Danas blizu 75% svih pravnih lica čine mikro preduzeća do devet zaposlenih. U tom kontekstu i obrti imaju svoje mjesto gdje bi država trebala, kroz unapređenje poslovnog ambijenta, a prije svega procedura registracije firmi i obrta, omogućiti da se poslovna aktivnost registruje za jedan dan ili najduže za nekoliko dana. Time bi značajan broj i nezaposlenih osoba registrovao svoje poslovanje. Danas u BiH nije problem u finansijskim sredstvima i investicijama, već u ljudskom kapitalu, radnoj snazi, kojeg je sve manje.

Kakav je položaj obrta i obrtnika u današnjem ekonomsko-pravnom sistemu u BiH i FBiH i s tim u vezi da li novi Zakon koji je predložilo Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta omogućava lakše poslovanje i razvoj obrta u FBiH?

Kroz novi zakon, Federalno ministarstvo je probalo rješiti neke probleme sa kojima se obrtnici susreću. Nešto jeste rješeno, ali ne sve ono što su obrtnici tražili. Međutim, ne treba zaboraviti da poslovanje obrtnika nije regulisano samo jednim zakonom. Kao najbolji primjer navodim trenutni Zakon o doprinosima u FBiH, ali i prijedlog novog zakona. Naime, obračun doprinosa za obrtnike je nešto drugačiji u odnosu na preduzeća. Prema zakonu, svake godine godine se utvrđuje nova osnovica za obračun doprinosa za obrtnike, koja je vezana za rast prosječne bruto plate u FBiH. Tako npr. ukoliko dođe do povećanja plata u javnom sektoru, poput plata u obrazovanju, zdravstvu, administraciji, time će se povećati osnovica za obračun doprinosa obrtnika. Upravo zbog toga, obrtnici svake godine imaju veće izdatke za doprinose, bez ozbzira da li oni bolje ili lošije posluju. Čak kada bi imali idealan Zakon o obrtima u FBiH, ovaj problem vezano za obračun doprinosa može u potpunosti ugroziti poslovanje obrtnika u budućnosti.

Kako komentarišete činjenicu da je Obrtnička komora Federacije BiH ustala protiv ovog Zakona, tražeći da se usvoje dodatni amandmani. Da li su njihov otpor opravdan?

Obrtnička komora FBiH je imala svoje zahtjeve, ili bolje reći očekivanja od novog Zakona, kojim bi se omogućilo lakše poslovanje. Neki zahtjevi su ispunjeni, poput zahtjeva da obrtnik može raditi izvoz i uvoz materijala i proizvoda, ali ostaje problem da obrtnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom, kao fizičko lice, što je velika razlika u odnosu na preduzeća, koja odgovaraju do iznosa osnivačkog kapitala. Obzirom da se ovaj zakon tiče direktno rada obrtnika, politika je tu da kanališe opravdane zahtjeve i da u skladu sa tim predloži takvo zakonsko rješenje, koje će u potpunosti olakšati rad obrtnika, a time stvoriti pretpostavke za nova zapošaljavanja.

Šta bi po Vašem mišljenju bilo neophodno sve učiniti da se poboljša položaj obrtnika u BiH?

Nekoliko je stavki koje bi unaprijedilo položaj obrtništva, ako gledamo ekonomiju u cjelini. Prvo je omogućavanje brže i lakše registracije obrtnika, zašto ne i online putem. Danas živimo u vremenu interneta i informacionih tehnologija, gdje bi se na takav način, putem digitalizacijom procesa, omogućilo jednostavnije poslovanje. Drugo, potrebno je izmjeniti koncept obračuna doprinosa, koji se ne smije više vezati za prosječnu bruto platu u FBiH. Prijedlog može ići u pravcu da se propiše minimalni i paušalni iznos doprinosa za zdravstvo, a da se za doprinos za PIO odrediti minimalna granica, čime bi se obrtniku ostavila sloboda da uplaćuje iznos doprinosa za PIO koliko želi, ali ne ispod propisanog minimuma. Treće, obrtnicima se treba omogućiti vanjskotrgovinsko poslovanje, iako je to prijedlogom Zakona predviđeno. Danas imate obrtnike koji npr. izrađuju rukotvorine, a ne mogu ih legalnim putem slati u inostranstvo, ili recimo neko ko pruža usluge za inostranog klijenta. Četvrto, obrtnici bi također trebali da odgovaraju, kao i preduzeća do određenog iznosa, a ne cjelokupnom imovinom, te bi isto tako trebalo da se precizno odredi šta je imovina obrta, a šta fizičkog lica. Na kraju, trebalo bi razmisliti, da li u sklopu registracije obrta, ili kroz potpuno neki novi vid pravnog organizovanja, regulisati status samozaposlenika, koji mogu raditi od kuće i gdje nije potreban poslovni prostor. Na ovaj način, rješili bi se mnoge osobe koje rade na crno, da budu legalni dio sistema.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *