Liberalni forum održao konferenciju “Budućnost obrta u FBiH”

6. februara 2020. Liberalni forum održao je konferenciju pod nazivom “Budućnost obrta u Federaciji BiH” na kojem se razgovaralo u položaju obrta u našoj zemlji, zakonskim preprekama s kojima se suočavaju te perspektivama njihovog razvoja u budćnosti. Konferencija je bila podijeljena u dva panela. Na prvom panelu pod nazivom “Značaj obrta u razvoju bh. ekonomije” obrtnice Lejla Selimović, Samija Krasnić i ekonomski analitičar Faruk Hadžić govorilo su o tome šta znači biti obrtnik u BiH, koji su izazovi s kojima se kao obrtnici moraju suočavati te na koji način bi država mogla unaprijediti poslovanje i rad obrta u BiH. 

Na drugom panelu pod nazivom “Novi zakon o obrtu – skidanje okova obrtnicima ili korak unazad” učesnici su bili Izedin Kurtović, pomoćnik u Ministarstvu za razvoj, poduzetništvo i obrt, Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, Nihad Čolpa, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentu FBiH i Igor Stojanović, delegat u Domu Naroda FBiH.

Iako novi zakon obrtnicima donosi mnoga poboljšanja, prvenstveno bržu registraciju, mogućnost uvoza i izvoza kao i liberalizaciju licenciranja kada je u pitanju bavljenje obrtom, obrtničke komore nisu zadovoljne novim prijedlogom Zakonom o obrtu, kazao je Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH u okviru konferencije . On je istakao kako obrtnici još nisu našli zajednički jezik sa predlagačem pomenutog Zakona koji je u drugom čitanju i koji se treba naći u Domu naroda.

Obrtnici smatraju da nije dobro što novi Zakon definira da obrtnik treba odgovarati ličnom imovinom, a ne isključivo onom imovinom koju je uložio u rad. 

“Zakonom se treba precizirati što je imovina obrta, a što je imovina  fizičkog lica”, kazao je Babić, te naglasio da nije realno da obrtnik odgovara kompletnom imovinom, dok d.o.o. odgovara imovinom kapitala od 1.000 KM.
Također, obrtnici su nezadovoljni što se po novom Zakonu obrt se ne može prodati, neko samo prepustiti članu porodice, ili u suprotnom ugasiti, kako bi neko drugi ponovo registrirao taj obrt.

MINIMALIZACIJA KOMORA

Na ovaj način smatra Babić tradicija se prekida i netko ko je radio 30-40 godina svoj brend ne može prodati, mora ga ugasiti.

Također, zamjerka je što je i minimaliziran rad komora i ukinute su obrtnice koje su po Zakonu iz 2010. godine bile obavezne, iako nikad nisu zaživjele.

“Mi smo zagovornici da obrtnice treba da ostanu, da se prave na papiru koji se može kupiti u BiH i da one budu lična karta obrtnika kao u svim europskim zemljama. Ukidanjem obrtnica se ne daju nikakve ovlasti obrtničkim komorama, stavljaju se na stranu i na neki se način gase”, pojasnio je Babić.

Govoreći o članarini, kazao je kako je ona do sada bila jedan posto od bruto plate, ili 8,60 KM mjesečno ili 3,60 KM za stare zanate i poljoprivrednike. Novim Zakonom članarina je predviđena jedinstvena dvije KM.

“Članarinom od dvije KM, obrtničke komore u Goraždu, Orašju, Bihaću, Tomislavgradu, Grudama, Travniku će danom donošenja Zakona biti ukinute jer se neće moći financirati navedenom članarinom”, rekao je Babić, te se upitao koji je cilj zakonodavcu?

OBRT – KIČMA EKONOMSKOG RAZVOJA

Predsjednik obrtničke komore Kantona Sarajevo, Naser Idrizagić kazao je kako se nada da će se na kraju sve završiti u koristi i jednih i drugih, te da će se obrti održati i da će mladi ljudi ostajati ovdje i živjeti od svoga rada.

Posebno je pohvalio općine koje podržavaju obrtnike kroz razne projekte, napominjući kao treba raditi na očuvanju starih zanata, te na uspostavljanju modusa kako bi se što veći broj mladih ljudi se školovalo za zanatska zanimanja.

Izedin Kurtović iz  Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je kazao kako je u ovaj Zakon donosi brojna poboljšanja u odnosu na postojeći

“Tekst Zakona je iskorak u odnosu na postojeći Zakon koji je aktulan iz 2009. godine. Sve što je bilo realno da se unese u Zakon je analizirano i ono što je bilo moguće da se ugradi u Zakon je ugrađeno”, rekao je Kurtović.

Kurtović je također naglasio da je trenutni zakon nešto najbolje što je ministarstvo u okviru svojih nadležnosti moglo predložiti. Za žalbe obrtničkih komora tvrdi da su konkretno neosnovana. Konkretno, za činjenicu da obrtnici moraju odgovarati dijelom lične imovine i da ne mogu kupovati i prodavati obrte Kurtović naglašava da se radi o pravnom pitanju, odnosno tome da obrti ne spadaju u pravna lica, nego djelatnosti koje  obavljaju  fizička lica, pa samim tim ne mogu ostvarivati prava kao pravna lica. Kurtović je također istakao da Zakon donosi mnoga poboljšanja prvenstveno u pogledu mogućnosti brže registracije obrta, mogućnosti uvoza i izvoza, zapošljavanja bez položenog stručnog ispita, kao i mogućnosti istovremenom obavljanja usluga proizvodnje i servisiranja.

Ekonomski analitičar, Faruk Hadžić kazao je kako u BiH ima 55.000 registriranih obrta i u obrtništvu radi 112.000 ljudi. Sve ovo je pokazatelj, kaže on da obrt može biti kičma ekonomskog sistema BiH.
 

“Svi oni koji žele pokrenuti svoj biznis uz neka manja ograničenja, mogu biti nositelji ekonomskog razvoja u zemlji. Također, postoji i niz barijera zbog čega se ljudi ne odlučuju da ulaze u segment obrtništva, međutim ako želimo da obrtništvo bude jedan od nositelja razvoja moramo napraviti takav okvir gdje će se ljudi osjećati ugodno radeći. Također, moramo izmijeniti postojeće zakone kao što je Zakon o doprinosima koji je destimulativan za obrtnike, jer se po njemu svake godine povećavaju doprinosi za obrtnike”, pojasnio je Hadžić.

Obrtnice Lejla Selimović i Samija Krasnić, kazale su kako su kao obrtnice suočile s brojnim izazovima dok su registrirale svoj obrt.

Lejla, inače pravnica kaže da je morala raditi prekvalifikaciju, koja i nije bila baš potrebna, ali joj je oduzelo puno vremena, financijskih sredstva, kako bi se bio zadovoljen formalno-pravni razlog, te da novi Zakon po tom pitanju donosi brojna poboljšanja.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *