POVRATAK NACIONALNE DRŽAVE I MEĐUNARODNE ANARHIJE: Je li koronavirus definitivno ubio eru globalizacije?

POVRATAK NACIONALNE DRŽAVE I MEĐUNARODNE ANARHIJE: Je li koronavirus definitivno ubio eru globalizacije?

Piše: Danijal Hadžović

Još prije pandemije globalizacija je bila u problemima. Otvoreni trgovinski sistem koji je od kraja hladnog rata dominirao svjetskom ekonomijom, bio je oštećen finansijskim padom i kinesko-američkim trgovinskim ratom. Širom zapadnog svijeta, u kojem su nekoć, bez obzira na ideološki predznak, vladali državnici okrenuti slobodnoj trgovini i globalizaciji, na vlast su počeli dolaziti antiglobalistički populisti s tezom da je vrijeme vratiti se konceptu nacionalne države: od Trumpa u SAD-u preko Johnsona u Britaniji do Orbana u istočnoj Evropi.

Koronavirus zadao je i treći žestok udarac procesu globalizacije nakon što su zatvorene granice, a trgovina poremećena. Broj putnika u avionskom saobraćaju smanjio se za 97 posto u usporedbi s istim periodom prošle godine; Meksički izvoz automobila opao je u aprilu za 90 posto; 21 posto transpacifičkih kontejnerskih plovidbi u maju je otkazano. Kako se ekonomije ponovno otvaraju, ekonomska aktivnost će se oporaviti, ali ne očekujte brzi povratak u bezbrižan svijet nesmetanog kretanja i slobodne trgovine. Pandemija će politizirati putovanja i migracije i ojačati argumente izolacionista. Ovo zatvaranje u državne granice usporit će oporavak, ekonomiju ostaviti ranjivom i proširiti geopolitičku nestabilnost.

Svijet je imao nekoliko epoha integracije, ali trgovinski sistem koji se pojavio devedesetih godina, otišao je dalje nego ijedan prije. Kina je postala svjetska fabrika i granice su se otvorile za ljude, robu, kapital i informacije. Nakon što je “Lehman Brothers” propao 2008. godine, taj sistem je uveliko okrznut. Većina banaka i neke multinacionalne korporacije povukle su se. Trgovina i strane investicije stagnirale su u odnosu na BDP. Potom su uslijedili trgovinski ratovi američkog predsjednika Donalda Trumpa, u kojem se na jednoj strani našla navodna briga za izgubljene industrijske poslove za američku radničku klasu, i America First geslo, a s druge kineski autokratski kapitalizam s rigidnim kršenjem ljudskih prava i posmatranja globalizacije kao sredstva za prihvatanje samo njegovih benefita radi ličnog ekonomskog prosperiranja, ali ne i bilo kakvih obaveza u pogledu zapadnih sloboda ili istovjetnih pravila u trgovini. U trenutku kada se virus prvi put počeo širiti u Wuhanu prošle godine, američka tarifna stopa na uvoz vratila se na najviši nivo od 1993. godine.

Od januara se novi val poremećaja proširio zapadno od Azije. Zatvaranje fabrika, prodavnica i ureda uzrokovalo je porast potražnje i spriječilo dobavljače da dođu do kupaca. Šteta nije univerzalna. Hrana još prolazi, “Apple” insistira na tome da još može prozvoditi iPhone, a kineski izvoz do sada je zadržao rast, zaokupljen prodajom medicinske opreme. Ali, ukupan učinak je katastrofalan. Svjetska trgovina robom mogla bi se ove godine smanjiti za 10-30 posto. U prvih deset dana maja, izvoz iz Južne Koreje, trgovinske elektrane, opao je za 46 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, što je, vjerovatno, najgori pad od kada je počelo bilježenje podataka 1967. godine.

Kao u nikada većoj mjeri, pred vratima je anarhija u globalnom upravljanju. Francuska i Britanija sukobile su se oko pravila karantina, Kina prijeti Australiji kaznenim tarifama zbog traženja istrage o porijeklu virusa, a Bijela kuća ostaje na bojištu oko trgovine. Uprkos nekim slučajevima saradnje tokom pandemije, poput zajma Federalnih rezervi drugim centralnim bankama, Amerika nije bila voljna djelovati na svjetskom nivou. Haos i podjele kod kuće narušili su dodatno njen ugled. Kineska tajnost i kršenje ljudskih prava potvrdili su da ova zemlja nije voljna podići plašt ka svijetu. Javno mnijenje se širom svijeta odmiče od globalizacije. Ljude je uznemirilo otkriće da njihovo zdravlje, pa čak i život, zavise od uvoza respiratora, zaštitne opreme i gastronomskih sklonosti kineskog stanovništva.

Ovo je tek početak. Iako je protok informacija uglavnom slobodan izvan Kine, kretanje ljudi, dobara i kapitala nije. Krenimo od ljudi. Trumpova administracija predlaže da se dodatno ograniči imigracija tvrdeći da bi, umjesto toga, poslovi trebali ostati Amerikancima. Ostale zemlje će, vjerovatno, to slijediti. Putovanje je ograničeno, ograničavajući je domet pronalaska posla, pregledavanja postrojenja i naručivanja. Oko 90 posto ljudi živi u zemljama s velikim zatvorenim granicama. Mnoge vlade otvorit će se samo za zemlje sa sličnim zdravstvenim i društvenim protokolima: jedan takav „putni mjehur“ planirano je da obuhvati Australiju i Novi Zeland te, možda, Tajvan i Singapur. Industrija signalizira da će poremećaji na putovanjima biti trajni i da onaj nivo kretanja ljudi po svijetu koji smo imali do ove godine, još zadugo nećemo vidjeti. “Airbus” je smanjio proizvodnju za trećinu, a “Fly Emirates”, simbol globalizacije, ne očekuje oporavak do 2022. godine. Automatski možemo računati i na pad turizma.

Trgovina će patiti, jer zemlje napuštaju ideju da se kompanije i robe tretiraju jednako bez obzira na to odakle dolaze. Vlade i centralne banke traže od poreznih obveznika da daju poticaj najvećim domaćim kompanijama putem svojih poticajnih paketa, stvarajući ogroman i trajni poticaj za njihovo favoriziranje nauštrb malog i srednjeg biznisa ili strane konkurencije. Napor za vraćanje lanca snabdijevanja kući u ime otpornosti se ubrzava. Narendra Modi, indijski premijerk, poručio je 12. maja naciji da je započelo novo razdoblje ekonomske samostalnosti. Japanski poticaj protiv Covida-19 uključuje subvencije za firme koje vraćaju proizvodnju u fabrike; Funkcioneri Evropske unije razgovaraju o „strateškoj autonomiji“ i stvaranju fonda za državnu kupovinu uloga u firmama. Amerika poziva “Intel” da izgradi postrojenja kod kuće. Digitalna trgovina uspijeva, ali su njene razmjere i dalje skromne. Prodaja “Amazona”, “Applea”, “Facebooka” i “Microsofta” u inostranstvu ekvivalentna je samo iznosu od 1,3 posto svjetskog izvoza.

Priljev kapitala, također, pati, jer dugoročna ulaganja tonu. Kineska ulaganja u rizični kapital u Americi opala su za 400 miliona američkih dolara u prvom kvartalu ove godine, 60 posto ispod nivoa prije dvije godine. Multinacionalne kompanije vjerovatno će ove godine smanjiti svoja prekogranična ulaganja za trećinu. Amerika je upravo uputila svoj glavni penzioni fond da prestane kupovati kineske dionice, a do sada su ove godine zemlje koje predstavljaju 59 posto svjetskog BDP-a, pooštrile svoja pravila o stranim ulaganjima. Dok vlade pokušavaju otplatiti svoje nove dugove oporezivanjem firmi i investitora, neke će se zemlje možda naći u iskušenju da dodatno ograniče prekogranični protok kapitala.

Tamo je usamljeno

Nemojte se zavaravati da će trgovinski sistem s nestabilnom mrežom nacionalnih kontrola biti humaniji ili sigurniji. Siromašnije zemlje teže će nadoknaditi izgubljeno, a u bogatom svijetu život će biti skuplji i manje slobodan. Štaviše, podijeljen svijet još će se teže suočavati s rješavanjem globalnih problema, uključujući pronalazak vakcina i osiguranje ekonomskog oporavka.

Sve ovo nesumnjivo će se negativno odraziti i na Bosnu i Hercegovinu. Čak i ako zanemarimo sve domaće probleme s kojima se naša ekonomija suočava, zatvaranje država u granice, za našu zemlju značit će i smanjenje prihoda od turizma, koji je posljednjih godina bilježio snažan rast i bio jedan od ključnih motora razvoja, a vrlo moguće i još niži stepen ionako izuzetno niskih stranih investicija u BiH.

Tri privremena udarca u tijelo – svjetska ekonomska kriza, trgovinski rat Amerike i Kine i sada i pandemija korone – toliko su ranili otvoreni trgovinski sistem da se zanemaruju snažni argumenti u njegovu korist i svi benefiti koje je on donio svijetu u posljednjih trideset godina, od nikad veće mogućnosti rada u drugim državama i slobode putovanja do izvlačenja više od dvije milijarde ljudi iz ekstremnog siromaštva, prvenstveno u Kini i Indiji. Mašite odlasku najveće ere globalizacije – i brinite se zbog toga šta će zauzeti njeno mjesto.

O autoru
Danijal Hadžović Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima "života, slobode i težnje za srećom".

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *