Umro je Walter E. Williams, istaknuti ekonomist, autor i klasični liberal

Umro je Walter E. Williams, istaknuti ekonomist, autor i klasični liberal

3. decembra ove godine je umro Walter E. Williams (84), istaknuti američki ekonomist, autor i klasični liberal. Williams je bio profesor na George Mason univerzitetu gdje je vodio odjel ekonomije, a tokom zadnjih 50-ak godina je objavio stotine naučnih radova i komentara u uglednim stručnim časopisima kao što su “American Economic Review”, “Policy Review” i “Journal of Labor Research” te pisao gostujuće kolumne u popularnim časopisima “The American Spectator”, “Newsweek”, “Wall Street Journal” i “Reason”. Bio je poznat po svojim klasičnoliberalnim i libertarijanskim stavovima, a u radovima je često citirao klasičare Adama Smitha, Frederica Bastiata i Ludwiga von Misesa.

Osim samom ekonomijom, bavio se i problemima rase, rasizma i društvene pravde. Na te teme napisao je knjige “Race and Economics”, “The State Against Blacks” i “America: A Minority Viewpoint”. Tvrdio je da je državni intervencionizam puno veći problem za crnce u Americi od samog rasizma. Država je politikama “dobrih namjera”, po Williamsu, učinila više zla crncima nego ropstvo. Bio je protivnik antidiskriminacijskih zakona izuzev onih za javni sektor jer je tvrdio da ljudi u privatnom sektoru i na svome ličnom prostoru imaju pravo na slobodu udruživanja, što im antidiskriminacijski zakoni onemogućuju.

Walterovi radovi nastavit će informirati buduće generacije učenika o temama rase, “afirmativne akcije”, minimalne plate, kontrole oružja i tako dalje. Njegova knjiga iz 1989. Južnoafrički rat protiv kapitalizma i nam je jedna od najdražih. Kao što je Walter objasnio, odvojeni razvoj nastao je velikim dijelom iz različitih shema rezervacija poslova kojima je cilj izolirati jednu grupu radnika (Evropljani) od konkurencije druge skupine radnika (Afrikanci). Kao u Južnoj Africi, tako i u Sjedinjenim Državama, Walterovu cjeloživotnu borbu protiv minimalne plate vodilo je njegovo uvjerenje da umjetno povećane plaće čine rasnu diskriminaciju poslodavcu jeftinijom. Knjiga se završava prastarim upozorenjem društvu Južne Afrike. Pišući kad je apartheid završavao i južnoafrički eksperiment s multirasnom demokratijom trebao započeti, Walter je pitao:

„Najvažnije pitanje s kojim se suočava južnoafričko društvo nije ono što se prije događalo, već kakav će ekonomski sistem zemlja odabrati u budućnosti. ” Nova vlada zemlje, nažalost, odabrala je puzajući socijalizam i udvostručila zapošljavanje i napredovanje temeljeno na rasi. Kao rezultat tih izbora, Južna Afrika doživjela je odljev vještina i kapitala, visoku nezaposlenost, masivan porast deficita i duga i općenito klizanje prema ekonomskoj katastrofi. Walterova knjiga stara je više od 30 godina, ali je i dalje relevantna i trenutni čelnici Južne Afrike trebali bi razmisliti da je pročitaju.

U čast Williamsu, koji je ostavio bitan trag na razvoj ekonomske i društvene liberalne misli, donosimo još nekoliko izabranih njegovih citata:

“Neki kažu da je pogrešno profitirati na tuđoj nesreći. Svoje studente pitam bi li podržali zakon protiv toga. Ali, upozoravam ih nekim primjerima. Ortoped profitira na vašoj nesreći ako ste slomili nogu na skijanju. Kad čuju vijesti o ledenoj oluji koja se približava, sumnjam da to rastužuje one koji rade popravke na zgradama i vozilima. Također, kažem svojim studentima da ja profitiram na njihovoj nesreći – što ne znaju ekonomsku teoriju.”

“Socijalno osiguranje je neodrživo jer ne ispunjava prvi uslov Ponzijeve sheme – širenje baze uplatitelja.”

“Mnogi ne shvataju da se većina dobra ne čini u ime dobročinstva već u ime vlastitih interesa.”

“Ono što naša nacija treba je odvajanje države od biznisa na način kao što imamo već razdvojene državu i crkvu. U tom slučaju crony kapitalizam i crony socijalizam bi postali neodrživi.”

“Pravi je problem u tome što radnici nisu toliko slabo plaćeni koliko su slabo kvalificirani. A stvarni je zadatak pomoći tim ljudima da postanu vješti i kvalificirani. Kongres to ne može učiniti jednostavno izjavom da od tog i tog datuma svačija produktivna proizvodnja vrijedi 7,25 dolara po satu. To ima otprilike jednako smisla i nanosi otprilike jednaku štetu kao i ljekari koji ‘liječe’ pacijente jednostavno izjavom da su sada izliječeni.”

“Kako nešto nemoralno, kad se radi privatno, postane moralno kad se radi u ime države? Nadalje, uspostavlja li zakonitost moral? Ropstvo je bilo po zakonu; apartheid je bio po zakonu; staljinističke, nacističke i maoističke čistke bile su po zakonu. Jasno je da činjenica zakonitosti ne opravdava te zločine. Zakonitost, sama po sebi, ne može biti svetinja moralnih ljudi.”

“Dopustite da vam ponudim svoju definiciju društvene pravde: ja zadržim ono što ja zaradim, a vi zadržite ono što vi zaradite. Ne slažete se? Onda mi recite koliko od onoga što ja zaradim pripada vama.”

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *