Komentari (Page 2)

Piše: Darjan Minov Radio-televizijska taksa ili pretplata samo je uhu ugodniji način nazivanja još jednog u nizu poreza kojim se oporezuje posjedovanje radijskog ili televizijskog prijemnika. Primarna svrha ovog poreza je finansiranje javnog radio-televizijskog sistema u jednoj zemlji. Njegova bi uloga trebala da bude objektivno, neutralno, nepristrasno i tačno informiranjeČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Barunica Margaret Thatcher (1925.- 2013.), premijerka Velike Britanije i predsjednica Konzervativne partije, tokom svoje dvanaestogodišnje vladavine (1979.-1990)., što predstavlja najduži staž jedne osobe na čelu ove države u 20. stoljeću, trajno je preobrazila svoju zemlju i svojim je idejama dobar dio svijeta usmjerila na jedan novi političkiČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Da prosječnog člana demokrata u SAD-u danas pitate ko je najveći predsjednik iz njihove stranke u 20. stoljeću i koga posebno cijene, mnogi, možda i većina,  bi vam rekli John F. Kennedy. Od njega bi popularniji još samo eventualno mogao biti Franklin D. Roosevelt. Kod republikanaca sČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Između socijaldemokratije i čistog ekonomskog liberalizma, postoji jedna ekonomska i politička teorija koja na najbolji način nastoji pomiriti slobodno tržište s kvalitetnom socijalnom zaštitom i snažnom državom. Riječ je o ordoliberalizmu. Ovo je ogranak klasičnog liberalizma koji je nastao u Njemačkoj tokom nacističkog razdoblja, kada su disidentiČITAJ DALJE

“Srećom, istinu je lako potvrditi: istinu da mi na Zapadu živimo u najboljem svijetu koji je ikada postojao. Ne možemo da dopustimo da se ta istina ne kaže. Mediji, koji su u pogledu ovoga najviše krivi, treba da se ubijede u to da su oni ti koji prouzrokuju najveću mogućuČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Kada se spomene kapitalizam mnogi, pa možda i većina, vjerovatno će pomisliti na stvari poput izrabljivanja radnika, zagađivanja prirodne sredine, imperijalnih ratova, iskorištavanja jeftine radne snage u zemljama trećeg svijeta, ogromnih socijalnih razlika, itd… Antikapitalističkoj propagandi se mora skinuti kapa da je uradila enorman posao u demonizacijiČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Postoji mnogo načina da sudite o uspješnosti nekog predsjednika, ili bilo kojeg čovjeka. Jedan, staromodni je prema rezultatima koje postiže. Drugi, mnogo popularniji način u zadnjih nekoliko decenija je prema tome koliko se uklapa u ukus intelektualaca i medija. Prema ovom drugom kriteriju Reagan je bio, većinaČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Nakon najuzbudljivije i najrobusnije izborne kampanje u novijoj historiji, Francuzi su se odlučno suprostavili populizmu i kreirali novu historiju. U nedjelju, 7. maja za predsjednika su izabrali bivšeg ministra ekonomije Emmanuela Macrona koji nikad u životu nije vodio izbornu kampanju. Bivši investicioni bankar je sa 66% glasovaČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović Padom Berlinskog zida pred bivšim socijalističkim državama u Evropi, kako onim koje su bile dio tzv. istočnog bloka tako i zemljama bivše Jugoslavije, stajao je veliki zadatak uvođenja liberalne demokratije, tržišnih ekonomija i uklapanja svojih društava u novi evropski i globalni poredak. Prve države su taj zadatakČITAJ DALJE

Piše: Darjan Minov Posljednjih nekoliko dana u tuzlanskoj akademskoj zajednici iznimno je zanimljivo. Pitanje akademskog integriteta, autonomije i uticaja osnivača, Vlade Tuzlanskog kantona, na nezavisnost Univerziteta čiji je nosilac osnivačkih prava i glavni finansijer, ponovo su u žitži javnosti. Zapravo je Univerzitet vrlo zanimljiv poligon za prepucavanje u suhoj, međuizbornojČITAJ DALJE

Piše: Dani Hadžović Smrt doživotnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita 1980. godina pratila su dva glomazna društvena trenda koja će definisati jugoslovensko desetljeće koje je slijedilo. S jedne strane, tokom čitave decenije osamdesetih jugoslovenska ekonomija nalazila se u permanentnoj krizi koju su karakterisali prezaduženost i nesposobnost zemlje za servisiranjeduga, astronomskaČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović   „Kraj historije“ jedna je od najpoznatijih, ali i najkontroverznijih krilatica epohe koju živimo. Na svjetsku scenu na velika vrata je ušla s istoimenim člankom iz 1989. američkog političkog filozofa Francisa Fukuyame, koji će je tri godine kasnije razviti u knjigu Kraj historije i posjlednji čovjek (1992).ČITAJ DALJE

Piše: Danijal HADŽOVIĆ Živimo u eri globalnog neoliberalizma, a svijet koji je on kreirao je čisti užas – imperijalni ratovi, vjerski ekstremizam, strahovite socijalne razlike, siromaštvo, ekpsloatacija, uništavanje ekosistema i dehumanizacija čovjeka – ono je što ovu eru karakteriše. Taj sistem je, naravno, nakon propasti Jugoslavije primijenjen i u BiHČITAJ DALJE