Politika

Piše: Rachel Kleinfeld (The Unpopulist) U 20. stoljeću ekonomski i politički sistemi mogli su se smjestiti na jednostavnu mrežu 2×2. Ekonomske politike vodile su se s lijeva na desno, dok su se politički sistemi mogli nizati od autoritarnih do demokratskih. Većina američkih preduzeća lako se vezala za ovaj spektar: željeliČITAJ DALJE

Autor: David Boaz  Hiljadama godina, veći dio zabilježene historije, svijet su karakterizirali moć, privilegije i ugnjetavanje. Život za većinu ljudi bio je, prema izrazu Thomasa Hobbesa, siromašan, gadan, brutalan i kratak. A onda se nešto promijenilo. U 17. stoljeću, naučna revolucija proizašla je iz novog, više empirijskog načina bavljenja naukom.ČITAJ DALJE

 Piše: Lorenzo Montanari (Forbes) Argentina se 19. novembra suočila s jednim od najvažnijih izbora od povratka demokratije 1983. prije tačno 40 godina. Pro-life libertarijanski kandidat Javier Milei i njegova stranka “La Libertad Avanza” pobijedili su u drugom krugu predsjedničkih izbora uvjerljivom pobjedom, s razlikom od 12% nad ljevičarskim peronistom, bivšimČITAJ DALJE

Neočekivana pobjeda Javiera Mileija u drugom krugu predsjedničkih izbora u Argentini je izvanredan podvig. Ne samo da je Milei porazio peronistički zastrašujući politički stroj dok je vodio novu političku stranku; također je uvjerio većinu glasača da odaberu povratak argentinskoj izgubljenoj tradiciji klasičnog liberalizma, s otvorenim naglaskom na bezuvjetno poštivanje temeljnihČITAJ DALJE

Piše: Johan Norberg   Kad god držim predavanja po svijetu, o čemu god pričam, gotovo uvijek postoji neko u publici ko me želi pitati o Švedskoj. Je li to uspješan primjer socijalizma kako ga mnogi pretpostavljaju? Pokušavam objasniti da smo bili socijalisti i da smo bili uspješni – ali nikadČITAJ DALJE

Argentina je zemlja koja je tokom historije bila upletena u vrtlog socijalističkih ideala, etatističkih politika i kolektivističkih vlasti. S obzirom na njenu pretežno socijalističku prošlost, obilježenu visokom državnom potrošnjom, ogromnim porezima i redistributivnim politikama, uspon radikalno liberalnog kandidata poput Javier Mileia izgleda kao pravo čudo. No, čini se da jeČITAJ DALJE

Autor: Mark Henry Irska je studija slučaja u progresu. Ujedinjene nacije rangiraju zemlju na drugo mjesto u svijetu po ljudskom razvoju – na nivou sa Švicarskom, a iza samo Norveške. Prihodi u Irskoj sada su među najvišima na svijetu, a prihodi radnika nastavljaju rasti u realnom smislu. Zemlja ima jednuČITAJ DALJE

Ispod palate Topkapi u Istanbulu, domu osmanskih sultana, izložen je spomenik još jednom moćnom vođi. Anadolu, prvom turskom nosaču aviona izgrađenom u zemlji, naređen je da uđe u Bospor prošlog mjeseca, dok se zemlja pripremala glasati na izborima 14. maja koji su najvažniji u svijetu ove godine. Pokazujući ratni brod,ČITAJ DALJE

Teksas postaje sve veći. Od početka godine do juna 2022., država Lone Star je dodala 471.000 novih ljudi, skoro isto koliko živi u Atlanti, Džordžija. Više od jednog od tri neto novih radnih mjesta koja su otvorena u Americi od februara 2020. godine stvoreno je tamo. Uspješna energetska industrija jeČITAJ DALJE

Piše: Dr. Detmar Doering Ankete su dugo vremena izgledale kao da je vlada koju vodi liberalna premijerka Kaja Kallas u Estoniji ozbiljno prijetila rastuća desničarska populistička snaga. Ali ankete su ankete, a izbori su izbori, a to se dvoje ne poklapa uvijek. To je definitivno bio slučaj na parlamentarnim izborimaČITAJ DALJE

Izvor: The Economist Turska ima druge po veličini oružane snage u NATO-u. Igra ključnu ulogu u turbulentnom susjedstvu, posebno u ratom spaljenoj Siriji. Ima sve veći utjecaj na zapadnom Balkanu, u istočnom Mediteranu i odnedavno u Africi. Iznad svega, važna je u Crnom moru i u ratu Rusije u Ukrajini;ČITAJ DALJE

Ahmet Ağaoğlu, poznat i kao Ahmet Bey Ağaoğlu (azer. Əhməd bəy Ağaoğlu; decembar 1869. – 19. maj 1939.), bio je istaknuti azerbajdžanski i naturalizirani turski političar, publicist i novinar. Bio je jedan od utemeljitelja panturkizma i liberalnog kemalizma.   Emigrirao u Tursku Ağaoğlu je rođen u decembru 1869. u šiitskojČITAJ DALJE

Piše: Danijal Hadžović   Veliku buru u javnosti privukla je tribina „Zločin ateizma“ koji je prije nekoliko dana u Vogošći održao islamski propovjednik selefijske provinencije Dževad Gološ. Pitanje je da li toliko prašine bilo podignuto da se prethodno nije oglasila Naša stranka, protestujući što se skup održava u Javnoj ustanoviČITAJ DALJE

Svi kukaju, a minimalni broj ljudi radi konkretne akcije da poboljša stvarnost. Kukanje je opravdanje za oportunizam, ljenost, konformizam i nerad – kaže u intervjuu za BUKU iz 2013. jedan od vodećih reditelja u jugoistočnoj Evropi Haris Pašović. Njegove riječi do danas ne gube ništa na aktuelnosti.   Napisali steČITAJ DALJE