Uobičajena je pogreška smatrati nacional-socijalizam pukom pobunom protiv razuma, iracionalnim pokretom bez ikakve intelektualne osnove. Kad bi to bilo tako, taj bi pokret bio mnogo manje pogibeljan no što jeste. No ništa nije dalje od istine i ništa ne zavodi na pogrešan trag kao takvo uvjerenje. Učenja nacional-socijalizma vrhunac suČITAJ DALJE
Piše: Chelsea Follett (Human Progress) Koje su najveće prepreke daljnjem napretku i održavanju otvorenog i slobodnog društva? Jedna od najvećih prepreka, općenito govoreći, je utopizam. Napredak nije zajamčen niti nepovratan. Institucije i vrijednosti koje su pomogle postići napredak koji je čovječanstvo postiglo sve su više na udaru ekstremista s obje straneČITAJ DALJE
Vaclac Klaus je prvi premijer Češke nakon pada komunizma i disolucije sa Slovačkom (1993. – 1998.), predsjednik (2003. – 2013.), ekonomist, osnivač stranke ODS (Građanska demokratska stranka) i ekonomist. Arhitekt je češkog ekonomskog preporoda nakon pada komunizma. Ranije ove sedmice već sam mogao izraziti zadovoljstvo, obostrano zadovoljstvo što je PragČITAJ DALJE
U posljednje vrijeme starije svjetske demokratije počele su izgledati više ranjivijo nego ugledno. Čini se da je Amerika predodređena za ustavni obračun između izvršne i zakonodavne vlasti. Brexit je uvukao Britaniju u svoje ustavno bure. Takve nevolje mogu biti pogrešno protumačene kao zaslužene. Posljednjih godina politički ekonomisti tvrde da rastućaČITAJ DALJE
U dobi od šest godina, John Stuart Mill je napisao historiju Rima. Do sedme godine, on je proždirao Platona na grčkom. “Ovo izgleda kao hvalisanje”, rekao je njegov otac James prijatelju kada je dječak imao osam godina; “Ali John je sada vješt u prvih šest knjiga Euklida i Algebre.” IntelektualniČITAJ DALJE
Za Margaret Thatcher se kaže da je u svojoj torbici stalno nosila primjerak “Bogatstva naroda”, najpoznatijeg djela Adama Smitha. Najpoznatiji britanski ekonomist pojavio se na poleđini 20 funti. Ipak, dok je s njim povezano nekoliko ideja o dionicama – “nevidljiva ruka”, podjela rada, lični interes – ono što je zapravoČITAJ DALJE
Piše: Daniil Gorbatenko Uprkos golemom uspjehu kapitalističkog sistema u podizanju životnog standarda čovječanstva od 1800. godine, mnogi ljudi ga još uvijek žestoko kritiziraju zbog svih vrsta navodnih nedostataka, kao što su postojanje loših ili besmislenih poslova, upornih, značajnih nejednakosti u prihodima i bogatstvu, pa čak i gubitka robe široke potrošnjeČITAJ DALJE
Žene su u mnogo manjoj mjeri od muškaraca podržavale rat u Vijetnamu, Zaljevski rat ili invazije na Afganistan i Irak. One počine daleko manje ubistava. Manje je vjerojatno da će favorizirati štrajkove. Za naučnike kao što su Steven Pinker, psiholog i Francis Fukuyama, politolog, to je temelj za razmišljanje daČITAJ DALJE
Da bismo čitaocu olakšali razumijevanje viđenja historije kao zavjere, bit će od pomoći da na ovom mjestu definišemo neke ekonomske termine. Dva takva termina su: potrošna roba: koja se nabavlja da bi se trošila (hrana, piće, itd), i kapitalna dobra(1): sredstva koja se koriste za proizvodnju potrošne robe. Razlika izmeđuČITAJ DALJE
Liberalizam je velika kuća. U njoj se kreću pojedinci od libertarijanaca kao što je Robert Nozick do intervencionista kao što je John Maynard Keynesa. Pristalice male države poput Friedricha Hajeka trljaju ramena s pragmatičarima kao što je John Stuart Mill. Ali postoje granice. Naš posljednji kratak zadatak je izoštriti definicijuČITAJ DALJE
“Nikad nije živjelo u isto vrijeme”, napisao je Ludwig von Mises, “više od šačice muškaraca čiji je rad pridonio nečemu bitnom za ekonomiju.” Jedan od tih ljudi bio je Carl Menger (1840–1921), profesor političke ekonomije na Univerzitetu u Beču i osnivač Austrijske škole ekonomije. Mengerovi Principi ekonomije, objavljeni 1871. iČITAJ DALJE
Kapitalizam je pretrpio niz snažnih udaraca u proteklom desetljeću. Duboki je osjećaj da je to sistem koji je namijenjen vlasnicima kapitala na štetu radnika. Godine 2016. istraživanje je pokazalo da više od polovine mladih Amerikanaca više ne podupire kapitalizam. Taj gubitak vjere je opasan, ali je također upozoravajuć. Današnji kapitalizamČITAJ DALJE
Piše: Jon Miltimore Socijalna pravda je jedan od onih beskrajnih izraza koji nije lako definisati. Jednu stvar znamo sigurno: socijalna pravda nije isto što i pravda, vječna ideja koja je bila fokus takvih mislilaca kao što su Aristotel, Platon, Augustine Hippo, Akvinski i Hume. (Na kraju krajeva, ako bi socijalna pravdaČITAJ DALJE
Piše: Jon Miltimore Jedna od izvanrednih stvari u Komunističkom manifestu je njegova neobična iskrenost. Karl Marx možda nije bio pretjerano fin momak, ali bio je osvježavajuće iskren prema ciljevima komunizma. Ova drskost, neko bi mogao reći, utemeljena je u komunističkoj psihi. “Komunisti preziru prikrivanje pogleda i ciljeva“, izjavio jeČITAJ DALJE
U septembru 1843. godine škotski šeširdžija James Wilson odlučio je pokrenuti tjedne novine. Bio je obrtnik, njegov cilj bio je jednostavan: zagovarati slobodnu trgovinu, slobodna tržišta i ograničen utjecaj državne vlasti. The Economist živi i danas, sjedište mu je u Londonu, ali čita se na svim kontinentima. Za razliku odČITAJ DALJE