Teorija (Page 2)

Piše: Eamonn Butler   Svoju knjigu Kapitalizam i demokracija Milton Friedman započinje slavnim odjeljkom inauguralne besjede predsjednika Johna F. Kennedyja: „Ne pitajte što vaša zemlja može uraditi za vas – pitajte što vi možete uraditi za svoju zemlju“. Friedman je bio zaprepašten kako tom Kennedyjevom izjavom, koja mu se činilaČITAJ DALJE

Liberalizam i demokracija se brkaju u našim glavama i počesto, želeći jedno, uzvikujemo drugo. Zato je potrebno s vremena na vrijeme polirati oba pojma, svodeći svakog od njih na njegovo striktno značenje. Jer liberalizam i demokracija jesu stvari čija polazišta nemaju ništa zajedničko, pa će i na kraju njihove tendencijeČITAJ DALJE

Unutar bilo kojeg sistema podjele rada nužan je princip koordinacije djelatnosti različitih stručnjaka. Napori nekog stručnjaka bili bi besciljni i protivni svojoj svrsi ako se on ne bi podredio supremaciji javnosti. Razumije se, jedini je cilj proizvodnje služiti potrošačima. Unutar tržišnog društva motiv profita jest rukovodeći princip. Unutar vladine kontroleČITAJ DALJE

Većina ljudi povezuje korijene države blagostanja s periodom nakon 1945. godine. No oni su zapravo bitno stariji. Njezini su začetnici Bismarck, Lloyd George i Leon Blum u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Francuskoj. U Velikoj Britaniji i Francuskoj prije Drugoga svjetskog rata, a u slučaju Njemačke čak prije Prvoga svjetskog rata.ČITAJ DALJE

Čovječanstvo više dobija ako jedni dopuštaju drugima da žive onako kako se njima čini da je dobro, nego kad primorava svakog pojedinca živjeti onako kako se drugima čini da je dobro. Predmet je ove rasprave, kao što je navedeno u naslovu, utvrditi jedno vrlo jednostavno načelo, koje bi moralo apsolutnoČITAJ DALJE

Danas naše društvo još samo na svojim rubovima komunicira pomoću koda binarnog shematizma, gde se radi o dihotomijama levo/desno, revolucionarno/kontrarevolucionarno, progresivno/konzervativno. Ovaj primitivni kod zamenjen je složenijim, koji barata nijansama, a ne nepomirljivim razlikama. Tako su sada svi za pluralizam, višepartijski sistem, slobodno tržište, pravnu državu. Doduše, jedni su zaČITAJ DALJE

Autor: Norberto Bobbio Konstitucionalni mehanizmi koji karakteriziraju pravnu državu imaju za cilj obranu individue od zloupotrebe moći, oni su, drugim riječima, jamstva slobode, takozvane negativne slobode, shvaćene kao sfera djelovanja u kojoj onaj koji ima moć prisile ne može siliti individuu da čini ono što ne želi činiti ili jeČITAJ DALJE

Piše: Umberto Eco U fašizmu ne postoji borba za život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Građani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda 1.  Prvo obilježje fašizma je kult tradicije a tradicionalizam implicira odbacivanje moderne. Poštovaoci tehnologije su kako fašistiČITAJ DALJE

Piše: Leszek Kolakowski Karl Marx – moćan um, veoma učen čovjek i dobar njemački spisatelj – umro je prije 119 godina. Živio je u parno doba; nikada u svojem životu nije vidio automobil, telefon ili električno svjetlo, a nekmoli nove tehnološke uređaje. Njegovi su obožavatelji i sljedbenici govorili, a poneki iČITAJ DALJE

Filozofi, sociolozi i nacionalni ekonomisti razradili su u 18. i početkom 19. stoljeća politički program koji je ponajprije u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, potom na europskom kontinentu i naposljetku i u drugim dijelovima nastanjena svijeta, postao manje-više naputkom praktične politike. Taj program nigdje i nikada nije u potpunosti proveden.ČITAJ DALJE

Prije više od stotinu godina njemački je filozof Friedrich Nietzsche proglasio smrt Boga. Taj dramatični iskaz kanio je sugerirati kako je religija prestala služiti kao organizacijsko načelo života pojedinaca ili kao zakon njihovih organizacija. Nakon Nietzschea, Bog proglašen mrtvim u ljudskoj je svijesti bio zamijenjen ”socijalizmom”.  Želim usporediti Nietzscheov proglasČITAJ DALJE

Iznenađuje što su intelektualci tako protiv kapitalizma. Druge grupe komparativnog socio-ekonomskog statusa ne pokazuju isti stupanj suprotstavljanja u istim razmjerima. Statistički, intelektualci su tako jedna anomalija. Piše: Robert NOZICK Nisu svi intelektualci na “ljevici”. Poput drugih grupa njihova su mišljenja rasprostrta duž statističke krivulje. No u njihovu se slučaju krivuljaČITAJ DALJE

Sloboda Pod slobodom podrazumijevamo odsustvo prinude. Ljudska bića su slobodna onoliko koliko su u stanju da sama za sebe donose odluke. Stanje slobode obezbjeđuje uslove u kojima je prinuda svedena na minimum. Liberalizam nastoji da obezbijedi maksimum slobode uz data ograničenja. Moderni koncept slobode ima dvije posebne karakteristike: primjenjuje seČITAJ DALJE

Aristotel je pisao da onaj ko hoće da razmotri pitanje najbolje države, treba najpre da odredi koji je način života najbolji, jer ako to ostane nepoznato, ne može se znati ni koje je državno uređenje najbolje …” (DNEVNIK, 1968) Koja je država dobra – ne znam. ali je sasvim sigurnoČITAJ DALJE

1. Konzervativizam ne nudi drugačiji cilj. U doba kada većina pokreta za koje se smatralo da su napredni zagovara daljnja zadiranja u slobodu pojedinca, oni koji njeguju slobodu svoje snage će vjerojatno potrošiti u opoziciji. Iz te pozicije i sami otkrivaju da su većinu vremena na istoj strani kao iČITAJ DALJE