Teorija (Page 6)

On:

Danas naše društvo još samo na svojim rubovima komunicira pomoću koda binarnog shematizma, gde se radi o dihotomijama levo/desno, revolucionarno/kontrarevolucionarno, progresivno/konzervativno. Ovaj primitivni kod zamenjen je složenijim, koji barata nijansama, a ne nepomirljivim razlikama. Tako su sada svi za pluralizam, višepartijski sistem, slobodno tržište, pravnu državu. Doduše, jedni su zaČITAJ DALJE

On:

Autor: Norberto Bobbio Konstitucionalni mehanizmi koji karakteriziraju pravnu državu imaju za cilj obranu individue od zloupotrebe moći, oni su, drugim riječima, jamstva slobode, takozvane negativne slobode, shvaćene kao sfera djelovanja u kojoj onaj koji ima moć prisile ne može siliti individuu da čini ono što ne želi činiti ili jeČITAJ DALJE

On:

Piše: Umberto Eco U fašizmu ne postoji borba za život, naprotiv, život se živi samo zbog borbe. Zbog toga, pacifizam je kolaboracija sa neprijateljem. Građani se pozivaju samo kada treba odigrati ulogu naroda 1.  Prvo obilježje fašizma je kult tradicije a tradicionalizam implicira odbacivanje moderne. Poštovaoci tehnologije su kako fašistiČITAJ DALJE

On:

Piše: Leszek Kolakowski Karl Marx – moćan um, veoma učen čovjek i dobar njemački spisatelj – umro je prije 119 godina. Živio je u parno doba; nikada u svojem životu nije vidio automobil, telefon ili električno svjetlo, a nekmoli nove tehnološke uređaje. Njegovi su obožavatelji i sljedbenici govorili, a poneki iČITAJ DALJE

On:

Filozofi, sociolozi i nacionalni ekonomisti razradili su u 18. i početkom 19. stoljeća politički program koji je ponajprije u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, potom na europskom kontinentu i naposljetku i u drugim dijelovima nastanjena svijeta, postao manje-više naputkom praktične politike. Taj program nigdje i nikada nije u potpunosti proveden.ČITAJ DALJE

On:

Prije više od stotinu godina njemački je filozof Friedrich Nietzsche proglasio smrt Boga. Taj dramatični iskaz kanio je sugerirati kako je religija prestala služiti kao organizacijsko načelo života pojedinaca ili kao zakon njihovih organizacija. Nakon Nietzschea, Bog proglašen mrtvim u ljudskoj je svijesti bio zamijenjen ”socijalizmom”.  Želim usporediti Nietzscheov proglasČITAJ DALJE

On:

Iznenađuje što su intelektualci tako protiv kapitalizma. Druge grupe komparativnog socio-ekonomskog statusa ne pokazuju isti stupanj suprotstavljanja u istim razmjerima. Statistički, intelektualci su tako jedna anomalija. Piše: Robert NOZICK Nisu svi intelektualci na “ljevici”. Poput drugih grupa njihova su mišljenja rasprostrta duž statističke krivulje. No u njihovu se slučaju krivuljaČITAJ DALJE

On:

Sloboda Pod slobodom podrazumijevamo odsustvo prinude. Ljudska bića su slobodna onoliko koliko su u stanju da sama za sebe donose odluke. Stanje slobode obezbjeđuje uslove u kojima je prinuda svedena na minimum. Liberalizam nastoji da obezbijedi maksimum slobode uz data ograničenja. Moderni koncept slobode ima dvije posebne karakteristike: primjenjuje seČITAJ DALJE

On:

Aristotel je pisao da onaj ko hoće da razmotri pitanje najbolje države, treba najpre da odredi koji je način života najbolji, jer ako to ostane nepoznato, ne može se znati ni koje je državno uređenje najbolje …” (DNEVNIK, 1968) Koja je država dobra – ne znam. ali je sasvim sigurnoČITAJ DALJE

On:

1. Konzervativizam ne nudi drugačiji cilj. U doba kada većina pokreta za koje se smatralo da su napredni zagovara daljnja zadiranja u slobodu pojedinca, oni koji njeguju slobodu svoje snage će vjerojatno potrošiti u opoziciji. Iz te pozicije i sami otkrivaju da su većinu vremena na istoj strani kao iČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal HADŽOVIĆ Naslov ovog predavanja prije svega zahtijeva da se definiše šta to liberalizam jeste i zašto, tu ideju smatram pobjedničkom idejom koja je u praksi dokazala neumoljivu superiornost nad suparničkim ideologijama i ključno odredila naš svijet, i zbog čega vjerujem, a zasigutno se nadam, da će 21. stoljeće,ČITAJ DALJE

On:

Rad Karla Poppera predstavlja važan izvor inspiracije za liberalizam. Prije svega bih želio objasniti srž liberalnog razmišljanja. To je potraga za slobodom i pravdom. Liberalizam se bazira na individualizmu, konceptu koji se često zloupotrebljava. Neki ljudi kažu da je individualizam isto što i egoizam,  ali ne mogu se više ne složitiČITAJ DALJE

On:

U feminističkim krugovima koji slobodno tržište vide kao instituciju za tlačenje klase žena od klase muškaraca, retko će se čuti ime čuvenog austrijskog ekonomiste Ludviga fon Mizesa (Ludwig von Mises). Kada bi se Mizes i pojavio kao tema, politička nekorektnost njegovih shvatanja o ženskoj prirodi izazvala bi još veću odbojnost.ČITAJ DALJE