Odluka Vlade FBiH da jednostrano, bez ikakvih konsultacija i analiza pred Novu godinu poveća minalnu platu na 1.000 KM neto, predstavlja namet svakom preduzeću od gotovo 700 KM za svakog radnika na minimalnoj plati.
Naime, ne treba zaboraviti da će u ovom slučaju porasti i izdaci za doprinose, koji će okvirno biti povećani sa 440 KM na oko 744 KM.
U konačnici, minimalna BRUTO 2 plata će se povećati sa oko 1.059 KM na 1.744 KM, što je rast od 685 KM.
Moguće da je ovo prvi put u historiji da se nivo minimalne plate diže na (dosadašnji) nivo medijalne plate. Ispred FBiH po procentualnom povećanju (61,55%) trenutno je samo Zimbabve (2008-2009) sa preko 1.000% (u normalnim okolnostima rast je 2-5%, a kad je inflacija do 10%).
Podići minimalnu platu bez prethodnog smanjenja doprinosa otvara vrata za masovna otpuštanje i ekonomski haos, čime će posebno biti pogođeni mali biznisi koji zbog ograničenih prihoda teško mogu podnijeti ovoliko povećanje troškova.
Prema prvobitnim procjenama, zbog ove odluke 20.000 do 30.000 radnika.
Također, za očekivati je povećanja rada na crno, kao i dodatno jačanje sive ekonomije.
Povećanje minimalnih plata, pokreće i skaliranje, odnosno rast i ostalih plaća. Naime, s povećanjem minimalnih plata i ljudi koji rade za iznos nešto veći od 1.000 KM će sada tražiti povećanje.
Prvenstveno će to biti slučaj u javnom sektoru koji će brže reagirati od privatnog u tom smislu, što znači da će biti potrebno izdvojiti dodatne desetine miliona iz budžeta za plate u javnom sektoru.
Uz sve navedeno, ove odluke će uzrokovati rast troškova kompanija za oko 600 KM po radnom mjestu, a samim tim se može očekivati i povećanje finalne cijene ili proizvoda, tj. novi valk poskupljenja.
