Sarajevske debate

Tokom 2015. i 2016. Liberalni forum u saradnji s Friedrich Neumann fondacijom organizirao je seriju debata  koje su se bavile nekim od najvažnijih društvenih, ekonomskih i političkih tema u BiH. U debatama su učestvovali eminentni pojedinci iz različiti oblasti političkog, društvenog i akademskog života, a projekat je za cilj imao da kroz argumentovane debate nastojimo društvu ponuditi odgovore na neke od gorućih pitanja s kojima se suočava.

BUDUĆNOST UREĐENJA BIH FEDERALIZAM, REGIONALIZAM, UNITARIZAM

Debata pod nazivom “Budućnost uređenja BiH: Federalizam, unitarizam ili regionalizam?“, održana je 17. 4. 2016. u Sarajevu, a mišljenja o ovoj temi iznijeli su Milan Sitarski iz Instituta za društveno-politička istraživanja i Elmir Sadiković s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

DRŽAVNI SEKTOR – KOČNICA EKONOMSKOG NAPRETKA BIH?

Liberalni forum u saradnji s Friedrich Naumann Sttiftungom 18. 9. 2015. organizovao je debatu na temu “Je li javni sektor kočnica ekonomskog napretka u BiH?”, u kojoj su argumente odmjerili poduzetnik i osnivač portala Posao.ba Edin Mehić i predsjednik sindikata državnih službenika Salih Krušica.

IMIDŽ LIBERALIZMA U BIH Debata na temu “Imidž liberalizma u BiH” između profesora Envera Kazaza i profesora Tarika Haverića, koja je u organizacija Liberalnog foruma održana krajem 2015. godine.

NEVLADINE ORGANIZACIJE U BIH: FAKTOR NAPRETKA DRUŠTVA ILI…?

Liberalni forum u saradnji s Friedrich Naumann Stiftungom 21.09.2015. je u Sarajevu organizirao debatu o temi “Građanski aktivizam u BiH: Faktor napretka društva ili…?”.

 O tome su svoje stavove iznijeli učesnici debate,  predsjednik Udruženja građana “Zašto ne” Darko Brkan i jedno od vodećih lica NVO scene u BiH te sarajevski novinar Vuk Bačanović.

– Prvo treba raščlaniti koje ko u civilnom društvu i kako se ono formira. Dakle, nužno je izvršiti analizu civilnog društva i šta su to problemi koje ono ima, kao i problemi koje ono pričinjava društvu – izjavio je Brkan.

Mišljenja je da bi svaka generalizacija stvari zapravo odvela civilno društvu u pogrešnom smjeru, jer se isto tako recimo „ne može reći da su svi političari loši i slično“.

Govoreći da li su organizacije civilnog društva faktor napretka ili agenti stranih centara moći, također navodi da je i tu odgovor kompleksan budući da postoje organizacije civilnog društva koje imaju ili zastupaju interese nekog izvan granica BiH, dok postoje organizacije koje isključivo rade za dobrobit društva u BiH.

– U suštini trebamo razgovarati o njihovim simptomima i rješavanju jer je civilno društvo teško generalizirati s obzirom na to da ima više od 12.000 organizacija – naglasio je Brkan.

Sarajevski novinar Vuk Bačanović, u javnosti poznat kao jedan od najžešćih kritičara uloge i djelovanja civilnog sektora u bh. društvu, smatra da bi bilo dobro da postoje organizacije koje su zaista nevladine.

– Mislim da se one u BiH djele na one koje finansiraju domaće institucije i one koje finansiraju strane institucije, a pogotovo one koje su bliske sa američkom vladom, što ih ne čini nevladinim organizacijama, nego vladinim organizacijama druge države koje polažu račune svojim finansijerima – rekao je Bačanović.

U tom smislu, istakao je da nevladin sektor preuzima i kooptira cjelokupan otpor protiv sistema i tako ga umrtvljuje. S tim u vezi, kaže, oni djeluju ruku pod ruku sa političarima ili djeluju kao korektiv političarima koji su također podređeni inostranom faktoru.

– Tako se stvara jedna nova društvena klasa,klasa NGO (Non-Governmental Organization) reprezenata, ljudi koji se zalažu za prava građana, ali njih niko nije birao na tu funkciju. Nevjerovatno je koliko se pojavilo tih samoproklamovanih tribuna i veoma je zanimljivo analizirati njihovu ulogu u društvu – zaključio je Bačanović.

BIH IZMEĐU SOCIJALIZMA I NEOLIBERALIZMA

U prvoj debati Liberalnog foruma pod nazivom “BiH između socijalizma i neoliberalizma: U kakvom sistemu danas živimo” argumente su odmjerili ekonomisti Damir Miljević i Admir Čavalić-

Kejnzijanski ekonomist Damir Miljević iz Banja Luke istakao je da je model neoliberalnog kapitalizma, koji je, po njemu, prihvaćen u Bosni i Hercegovini, a koji podrazumijeva sveobuhvatnu privatizaciju i prepuštanje apsolutne moći finansijskom sektoru gdje se pojedinac brine sam za sebe, doveo BiH u situaciju u kojoj se nalazi.Miljević izlaz iz ove, kako je nazvao “nedržave”, vidi u pokušaju da se od nje napravi država koja će biti odgovorna za vladavinu prava, što je, po njemu, u BiH osnovni problem. Potom se, kaže, u sklopu vladavine prava i demokratije treba ponašati tako da se manjine zaštite od većina, na ekonomski, socijalni i svaki drugi način.

To je, istakao je, sve ono što mi u BiH nemamo, te da Reformska agenda bez postavljenih ciljeva, uz mnoštvo dobrih želja i preventivnih mjera, građanima BiH neće donijeti bolji život.

Drugi učesnik debate, asistent na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Admir Čavalić, kazao je da kao ekonomski liberal zastupa ideju da se u BiH radi o slučaju gdje postoje politički klanovi koji upravljaju resursima, te da su poduzetnici i obični radnici marginalizirani i da nemaju nikakvu moć u bh. društvu.

U pogledu ekonomske šeme za BiH, mišljenja je da procesi daljnje liberalizacije, deregularizacije i smanjivanja fiskalnih nameta, ono što je faktički predviđeno Reformskom agendom za naredne tri godine, predstavlja jedinu alternativu da se “nešto pokuša uraditi s BiH.”

Uostalom, napomenuo je, 80 posto bh. građana kazalo je da želi ulazak u EU, što ekonomistima govori da moraju težiti ka ekonomskoj integraciji u EU, odnosno prihvatiti pravila igre evropskog tržišta.

Zaključio je da to, prije svega, upućuje na primjenu recepata ekonomskog liberalizma, odnosno ljevičarskim vokabularom, neoliberalizma.