On:

Piše: Aris Movsesijan (ELF) Raspad Jugoslavije pokazuje da neriješene ekonomske neravnoteže i oslabljena solidarnost s vremenom neminovno prerastaju u političke i sigurnosne krize – što predstavlja upozorenje Evropskoj uniji da reforme provede na vrijeme i integraciju čvrsto usidri u liberalnoj demokratiji. Uvod: Zašto je ovo poređenje danas važno Poređenja izmeđuČITAJ DALJE

On:

Autor: Joshua Reed Eakle (The Unpopulist) U savremenoj političkoj imaginaciji, liberalizam znači različite stvari različitim ljudima. Za dio ljevice, on predstavlja skup varljivih floskula koje u konačnici i neizbježno vode ka saradnji s fašistima. Za populističku desnicu, liberalizam je sinonim za otuđenu tehnokratiju, “woke” identitetsku politiku i globalizaciju koja jeČITAJ DALJE

On:

Pišu: Javier Milei i Federico Sturzenegger (The Economist) Do Industrijske revolucije, stanovništvo i prihodi su tokom više milenija bili gotovo nepromijenjeni. Dohodak po glavi stanovnika kretao se od oko 1.100 dolara (u današnjim dolarima) u rimsko doba do svega 1.500 dolara krajem 18. stoljeća. Ljudi su živjeli otprilike isto, generacijuČITAJ DALJE

On:

Piše: Amirreza Etasi (asiatimes.com) Ovaj izvještaj nije politički manifest; to je ekonomska obdukcija. Radi se o aritmetici propasti. Između 2013. i 2025. godine, Bolivarska Republika Venezuela doživjela je najveći ekonomski kolaps u modernoj historiji jedne zemlje koja nije bila u ratu. Prema podacima Svjetske banke i MMF-a, venezuelanska ekonomija izgubilaČITAJ DALJE

On:

Piše: Danijal HADŽOVIĆ RTRS još jednom je pokazao koliko lako politički narativ može zamijeniti elementarnu ekonomsku i prostornu logiku. Umjesto analize tržišnih kretanja i urbanog razvoja, javnosti se ponovo nudi priča o „demografskim prijetnjama“ i „osmišljenim planovima“, bez ikakvog ozbiljnog uvida u činjenice. Priča o navodno „masovnoj“ kupovini stanova uČITAJ DALJE

On:

Autor:  Prof. dr. Adisa Omerbegović-Arapović Vlada FBiH je već drugu godinu zaredom naumila „iskomandovati“ minimalnu plaću. Tržišna ekonomija u kojoj navodno živimo se sudara s „komunističkim“ mjerama Vlade, bez jasne ekonomske logike i s posljedicama koje ovoga puta mogu biti kobne. Sredinom osamdesetih bila sam među deset najboljih učenika izČITAJ DALJE

On:

Piše: Andrew Bernstein (FEE) Započnimo misaonim eksperimentom. U Francuskoj kasnog 19. stoljeća briljantni hemičar Louis Pasteur postavio je temelje teorije klica. Ideja da bolesti dovoljno snažne da ubiju velika živa bića zapravo uzrokuju organizmi toliko sitni da se golim okom ne vide – bila je izuzetno kontroverzna. Zamislite sada daČITAJ DALJE

On:

Piše: Dženana Subašić 1. Uvod Demokratija kao temeljni oblik političke organizacije i vladavine, te liberalizam kao filozofski okvir zasnovan na individualnim slobodama, u savremenoj političkoj teoriji nerijetko se dovode u pitanje i posmatraju kao međusobno napete kategorije. Posebno se problematizira liberalizam, koji se ponekad tretira kao nadogradnja, a ponekad kaoČITAJ DALJE

On:

U nedjelju navečer Mostar je potreslo brutalno ubistvo tridesetdvogodišnje Aldine Jahić, žene čiji je život nasilno prekinut usred grada, pred očima slučajnih prolaznika. Aldina je ubijena hicima iz pištolja koje je ispalio njen bivši partner. Tragedija koja je potresla zemlju još je jedan bolan podsjetnik na rastući talas femicida iČITAJ DALJE

On:

Piše: Antony P. Mueller Uprkos svojoj razornoj istoriji, socijalizam i dalje posjeduje neobjašnjivu privlačnost. Ta privlačnost nema mnogo veze s racionalnim uvidom, već proizlazi iz emocija, ogorčenosti i moralne samouzdignutosti. Nedavni izbori za gradonačelnika New Yorka to su ponovo pokazali: socijalistička obećanja ostaju zavodljiva. Proglašenje jednakosti, kolektivnog blagostanja i socijalneČITAJ DALJE

On:

Piše: Alex Tabarrok (FEE) Demokratija je „politička posljedica“ liberalizma. Mnogi ljudi tvrde da je demokratija nespojiva s kapitalizmom, ali se razlikuju u mišljenju o tome da li će demokratija ubiti kapitalizam ili kapitalizam ubiti demokratiju. Peter Thiel je, na primjer, poznato rekao: „Više ne vjerujem da su sloboda i demokratijaČITAJ DALJE

On:

Dok je Drugi svjetski rat bjesnio, zapadni intelektualci su se pitali može li se civilizacija uopće oporaviti. George Orwell, najbriljantniji među pesimistima, napisao je Životinjsku farmu i počeo raditi na 1984., viziji budućnosti kao „čizme koja gazi ljudsko lice — zauvijek“. Među optimistima su bila tri bečka prognanika koja suČITAJ DALJE

On:

Lakše je reći šta on nije. Nije ono što mu je prethodilo – svjetonazor koji je kraljevima i carevima davao božansko pravo na vladavinu i koji je njihovim podanicima određivao kakav će život imati, ovisno o tome u koju su se klasu ili sloj slučajno rodili. Liberalizam nije ukorijenjen uČITAJ DALJE