Smanjenje nameta u BiH, u prvom redu onih na rad, jedan je od nužnih preduslova za lakše poslovanje i zapošljavanje u našoj zemlji i, s tim u vezi, omogućavanje bržeg i snažnijeg ekonomskog rasta. Ipak, sa žaljenjem moramo konstatovati da je utvrđivanje prijedloga zakona o doprinosima i o porezu na dohodak od strane Vlade Federacije BiH kojim se, tobože, smanjuje stopa doprinosa na plate, najobičnije zamazivanje očiju, jer će rezultat predloženih mjera u konačnici biti to da će većina građana plaćati veće namete, a investiranje i poslovanje u našoj zemlji biti dodatno destimulisani.
Prema prijedlogu Vlade ukupna stopa doprinosa smanjuje se sa 41,5 na 33,5 posto, a novina je da se povećava oporeziva osnovica, odnosno ukupni dohodak u iznosu do 700 KM je neoporeziv. Ipak, problem je u tome što uz proširivanje osnovice plate i topli obrok ulazi u oporezivi dio, a treba podsjetiti da je Vlada, prvobitnim prijedlogom (pa kome je neoporezivi dio bio nešto manji, do 600 KM) isključila lične odbitke po dohotku. Ukoliko se isključuju odbitci, uz oporezivanje toplog obroka, prostom matematičkom računicom dolazimo do zaključka da će radnici s najnižim primanjima sada zapravo plaćati više poreza nego ranije. Ovo navodno smanjenje doprinosa za najniža primanja Vlada pokušava opravdati tobožnjom socijalnom pravdom i kompenzovati uvođenjem progresivnih stopa oprezivanja, gdje će se na primanja od 700 do 1500 KM primjenjivati stopa od 10, a iznad 1.500 KM od 20 posto.
Međutim, stvarni cilj ovih mjera Vlade prema svemu sudeći jeste da još više novca izvuće iz realne privrede i džepova građana te ih preusmjeri u vladin budžet. Da je to po srijedi, pokazuje i činjenica da Vlada FBiH najavljuje i uvođenje čitavog niza novih oporezivanja: između ostalog i ugovora o djelu te dohodaka od imovine i imovinskih prava.
No ono što je međutim posebno problematično i po ekonomiju može imati iznimne štete, jeste najava uvođenja poreza na dividendu i štednju, u iznosu od 10 posto.
Uvođenje poreza na dividendu predstavlja u suštini dvostruko oporezivanje, budući da dividenda jeste dobit ostvarena posredstvom djelatnosti firme, tako da se u suštini može smatrati da ova stopa poreza iznosi 20%. BiH prema svim relevantnim svjetskim ekonomskim indeksima, od indeksa ekonomskih sloboda, preko indeksa o lakoći poslovanja do indeksa konkuretnosti, spada na samo evropsko začelje. Upravo su nizak porez na dobit i neoporezivanje dividende predstavljali jednu od rijetkih konkurentskih prednosti zbog kojih je naša država mogla biti iole privlačna za strane investicije. Uvođenjem ovog poreza, poništava se i ta jedna od iznimno rijetkih prednosti koje je naša zemlja imala.
Također, uvođenje poreza na kamate od štednje, osim što predstavlja udar na džepove građana, potencijalno može imati i poguban efekt na ekonomiju. S obzirom da Vlada štednju sada namjerava ciljano učiniti skupljom, vjerovatno će takav potez pravdati argumentom da računaju da će štediše vise novca nastojati da ulože u ekonomiju. No da li će to stvarno biti slučaj? Zar i sada neko radije bira štedjeti novac ako s druge strane ima priliku za unosnu investiciju? Ili će ovakva mjera možda prije motivisati štediše da povuku svoj novac iz banaka, što bi uz skuplju štednju rezultiralo i generalno manjim kamatama za one koji odluče ostati štediše.
Kada se sve uzme u obzir, ovakve mjere Vlade u konačnici predstavljaju jedan krajnje perfidan potez kojim se naglašavanjem tobožnjeg smanjenja doprinosa i ostvarivanja „socijalne pravde“ kroz progresivne stope uporezivanja, nastoji prikriti uvođenje čitavog niza novih i povećanja postojećih nameta, s ciljem izvlačenja još više novca iz džepova građana i privrede, sa izvjesno lošim posljedicama po ekonomiju.
Iako su nam famoznom Reformskom agendom vladajuće stranke u Federaciji BiH najavljivale privatizaciju firmi gubitaša u državnom vlasništvu, rasterećenje privatnog sektora i olakšavanje poslovanja, i danas, pri kraju mandata ove Vlade, kao rezultat i dalje imamo upumpavanje novca poreskih obveznika u državne gubitaše nakrcane stranačkim kadrovima, niz novih nameta od većih akciza do novih poreza, i jednako loše ili još i gore uslove poslovanja nego ranije.
Na ovaj način stranke na vlasti još jednom pokazuju da su u njihovoj vizuri realna ekonomija i građani obične „krave muzare“ koje služe za izvlačenja novca radi finansiranja čudovišnog državnog sektora napunjenog njihovim članstvom na mahom beskorisnim i izmišljenim radnim mjestama.
Liberalni forum poziva sve parlametarne stranke da u parlamentarnoj proceduri odbace ovaj štetni i pogubni prijedlog zakona koji će dovesti samo do dodatnog opterećenja preopterećenih građana i ekonomije u BiH.
S poštovanjem,
Tim Liberalnog foruma
