Šta čeka Bajdena kao predsjednika: Duboko podijeljena zemlja s neizvjesnom budućnošću

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

 

Mjeseci mahnitih predizbornih kampanja, 13,9 milijardi dolara za kampanju, bijesna pandemija i masovni rasni protesti: usprkos svom znoju i suzama, Amerika nekoliko dana nije sa sigurnošću znala ko će biti novi predsjednik. Kongres će vjerojatno biti podijeljen između Demokratkog kongresa i republikanskog Senata – premda će i taj rezultat možda ostati u nedoumici do drugog kruga izbora u januaru.

Američki glasači ove godine izašli su na izbore u većem broju nego bilo kad od 1900. godine i svoj izbor su donijeli bez nasilja. Ipak, postoji strah da bi problemi mogli doći nakon potvrđivanja pobjednika. Najveća prijetnja tome dolazi od predsjednika Trampa, koji je iskoristio izbornu večer kako bi lažno tvrdio da je već pobijedio i kako bi zapalio svoje pristaše upozorivši da mu se krade pobjeda. Danas je ponovo izjavio da je pobjednik, da izbori još nisu gotovi i da će tražiti pravni epilog izbora. Ovakve tvrdnje dolaze od čovjeka koji se zakleo da će čuvati američki Ustav. Upravo ovakvo ponašanje, između ostalog, podsjetnik je zašto su mnogi na ovim izborima odlučili da okrenu leđa Trampu.

Tramp ovim porazom ulazi na spisak malobrojnih predsjednika koji nisu obnovili mandat. To se desilo samo jednom u posljednjih 40 godina, Džordžu Bušu starijem, 1992. godine. Tramp će prema ukupnom broju glasova izgubiti negdje 52% naprema 47% . Pristranost izbornog kolegija među ruralnom glasačima spasila ga je od uvjerljivijeg poraza. To je vrsta odbacivanja Trampove politike.

Bijela kuća dobija novi ton

Bijela kuća pod Bajdenom nesumnjivo će dobiti posve novi ton. Zapaljivi tvitovi i konstatno provociranje društvenih sukoba od lidera države prestat će. Također, vjerovatno ćemo ubuduće biti pošteđeni napadne samozaljubljenosti, konstatnog govorenja neistina i korištenja državnih institucija za ostvarivanje ličnih osveta. Gospodin Bajden je pristojan čovjek koji se nakon zatvaranja birališta zavjetovao da će vladati kao ujedinitelj. Njegova pobjeda nesumnjivo će promijeniti američku politiku u područjima od klime do imigracije. I to je oblik odbacivanja Trampove politike.

Pa ipak, neočekivano neizvjestan rezultat također znači da će populizam živjeti i dalje u Americi. Ovim izborima postalo je jasno da zadivljujuća pobjeda gospodina Trampa 2016. godine nije bila eksces već najava duboke ideološkog promjene u njegovoj stranci. Prkoseći očekivanjima, jednako kao i koronavirusu, osvojio je milione glasova više u velikom izbornom odazivu 2020. nego što je dobio u umjerenom 2016., godini kad je pobijedio. Daleko od toga da ih odnese plavi val, republikanci su stekli mjesta u Kongresu i čini se da će zadržati kontrolu nad Senatom. Republikanska stranka, koja se potpuno podredila politikama Trampa dok je bio na funkciji, teško je očekivati da će sići s ovog kursa. Čak je i zamislivo da bi se Tramp ili član njegove porodice mogao kandidirati za Bijelu kuću 2024. godine. Republikanska stranka koju je oblikovao Tramp postala je ksenofobičnija, agresivnija, više okrenuta izolacionizmu i trgovačkom protekcionizmu nego što je to bila u prethodnim epohama.

Vanjski svijet, koji je ovo natjecanje promatrao sa zanesenom pažnjom, izvući će dva zaključka iz američkog neuspjeha da odlučnije odbaci trampizam. Prvi će biti među populističkim nacionalistima koji od Trampa traže nadahnuće i koji će sada računati da i njihova vrsta politike ima svjetliju budućnost i izvan Amerike. Uvjerljiv poraz Trampa mogao je izazvati probleme političarima poput Žaira Bolsonjera (Jair Bolsonar) u Brazilu i Marine le Pen u Francuskoj. Umjesto toga, Najdžel Faraž (Nigel Farage), bivši čelnik stranke Brexit koji je bio vodeći glas kampanje za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije, zauzet je planiranjem svog povratka. Ustrajnost podrške Trampu sugerira da je odbijanje imigracije, urbanih elita i globalizacije, koje su poprimile tempo nakon finansijske krize 2008-09., još uvijek snažan politički trend.

Drugi zaključak je oprez pri oslanjanju na Ameriku. Donald Tramp bio je remetilačka, transakcijska snaga u vanjskim poslovima, pokazujući prezir prema savezništvima i multilateralizmu. Džo Bajden, za razliku od toga, uronjen je u tradicionalne vrijednosti američke diplomacije iz svog vremena provedenog u Senatu. Nesumnjivo bi težio obnovi bliskih veza sa saveznicima i jačanju globalnog upravljanja, primjerice, ostajanjem u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i ponovnim pridruživanjem Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama. To je svakako i za BiH velika nada, s obzirom da bi pod Bajdenom i interes i angažman u našoj zemlji mogli biti daleko veći.

Lekcije za Ameriku

Ali nakon ovog izbornog rezultata, postoji realna opasnost da bi se Trampove politike mogle vratiti 2024. godine.

U SAD je slika složenija, ali sadrži lekcije za obje strane vezano za njihovo upravljanje Amerikom. Ipak, pobjeda demokrata je pirova. Njihov neuspjeh da zauzmu Senat znači da će se Bajden boriti za donošenje zakona ili imenovanje sudija. Kongres bi mogao blokirati infrastrukturne projekte, zdravstvenu reformu i zakone o okolišu.

Za bilo kakav uspjeh, morat će zaraditi širu podršku, suprotstavljajući se republikanskim tvrdnjama da je njegova stranka protiv slobodnog poduzetništva i da njihove opsesije politikom identiteta postaju ortodoksija demokrata.

I republikanci su dobili vrijedne lekcije na ovim izborima. Trampizam ima svoje granice. Ako blokiraju sve zakone u Senatu kako bi diskreditirali Bajdena, to će obilježiti još jedan izborni ciklus u kojem zastoj i logika nulte sume stranaštva sprječavaju Ameriku da se uhvati u koštac sa svojim problemima. Republikanci će si reći da diskreditiranje vašingtonskog stroja pomaže stranci koja tvrdi da se zalaže za ograničenu vladu – koliko god se Trampova administracija pokazala močvarnom. Taj je pogled i kratkovid i ciničan.

Odnos prema manjinama

Oni crnci i latinoamerikanci koji su ove sedmice prešli na njihovu stranu sugeriraju da republikanci mogu pridobiti manjinsku podršku i da etničke grupe nisu monoliti. Republikance zavodi vlastita opasna politika identiteta koja pobuđuje bijele strahove od multirasne zemlje. Koliko bi bilo bolje ako bi pozitivno predstavili svoju stranku prema manjinama, nastojeći proširiti svoju bazu i zarađujući svoj dio kredita za, recimo, reformu pravosuđa glede drakonskog kažnjavanja crnaca ili nadogradnju američke škripave infrastrukture.

Ovi izbori još su jednom pokazali da je Amerika podijeljena nacija. Mnogi su njeni političari krenuli hraniti podjele, a niko nije zemlju dijelio više od Trampa. Nadamo se da će njegov poraz biti lekcija da se to ne isplati uvijek.

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *