Analiza prijedloga zakona: Umjesto većih nadnica, zabrana rada nedjeljom

Autori prve studije o posljedicama uvođenja zabrane rada nedjeljom u bh. entitetu Federaciji Bosne i Hercegovine poručili su da takvo zakonsko rješenje ne bi bilo dobro ni sa jednog aspekta, uključujući ekonomski, pravni i aspekt zaštite radničkih prava, javlja Anadolu.

Autori studije Damir Bećirović, Admir Čavalić i Benjamin Nurkić prezentirali su danas analizu.

Prezentaciju je organizirao Liberalni forum – Pokret za slobodno društvo, a Čavalić je istakao da do sada nije postojalo niti jedno naučno i stručno istraživanje, a da ova studija prvenstveno pokazuje da predlagač zakona ne uvodi neradnu nedjelju u Federaciji BiH jer neradnu nedjelju regulira Zakon o radu, a ne Zakon o unutrašnjoj trgovini kojeg ovdje predlaže Federalno ministarstvo trgovine.

“Zakon o unutrašnjoj trgovini ne može uspostaviti institut neradne nedjelje i zato smo mi ovo nazvali zabranom rada nedjeljom i to za određene objekte, a ne sve i to na području od 51 posto teritorije države BiH, a ne u cijeloj zemlji“, kazao je Čavalić.

Ističući da predloženo rješenje ne predviđa zabranu rada nedjeljom, već da bi se odnosilo na svega oko pet posto radnika, jer se izuzimaju benzinske pumpe, kladionice, ugostiteljstvo, pekare i niz drugih trgovinskih objekata kojima se prijedlogom ne zabranjuje rad.

Naglasivši da manjina zemalja u Evropskoj uniji ima institut neradne nedjelje i da većina članica posljednjih godina radi na deregulaciji te prakse, Čavalić je kazao da istraživanja pokazuju da sve veći broj radnika radi nedjeljom u Evropskoj uniji.

Dodao je sa su ovom studijom pokazali da će ovo rješenje voditi padu pregovaračke moći radnika i da će se teret rada prebaciti na druge radne dane.

Dalje je kazao da bi ovo bilo štetno po male trgovine, a da bi bilo od koristi velikim trgovinskim lancima i krupnom kapitalu.

“Posljedično zaključujem da na bazi ove studije ne preporučujemo ovakve mjere, koja nije neradna nedjelja, nego zabrana rada pojedinih objekata u Federaciji BiH. Ili, preporučujemo da se ponudi neka alternativna mjera koja bi podrazumijevala više izuzetaka i mogućnost da radi onaj ko želi“, poručio je Čavalić.

On je dodao da veliki trgovinski lanci shodno svojim interesima podržavaju predloženu zabranu, ali smatra da je mogu i samostalno uvesti i bez zakonskog akta ako su iskreni u argumentu borbe za zaštitu radničkih prava.

 

– Prijedlog nema garancije zaštite radničkih prava –

I autor Benjamin Nurkić je kazao da je deklarativno cilj uvođenja zabrane rada nedjeljom da se poboljšaju prava radnika, ali da je Zakon o radu primarni akt koji regulira to pitanje i da sadrži alate za to, za razliku od Zakona o unutrašnjoj trgovini koji to nema.

“Stoga smatramo da ovakva intencija zakonodavca je korespondira sa legitimnim ciljem zaštite prava radnika. Sama zabrana rada nedjeljom ne garantira radnicima da neće raditi nedjeljom u tim trgovačkim objektima zato što objekti ne mogu raditi, ali radnik može slagati police, vršiti inventure, čistiti objekat i slično“, kazao je Nurkić.

Nurkić je kazao i da je Evropski sud pravde u svojim ranijim presudama potvrdio da raniji prijedlog uvođenje neradne nedjelje u cijeloj Evropskoj uniji ne korespondira sa poboljšanjem radničkih prava i proglasio je takvu inicijativu neusklađenom sa standardima i vrijednostima Evropske unije.

“Zaključak ove studije sa pravnog aspekta uvođenja ovakve zabrane rada je da u suštini nije proporcionalna jer ograničava pravo rada pravnim subjektima, a s druge strane uopće ne garantira poboljšanje i zaštitu radničkih prava“, kazao je Nurkić.

Ukazujući na sličan primjer zabrane rada nedjeljom u susjednoj Hrvatskoj, Nurkić je kazao da je Ustavni sud te zemlje dva puta obarao to zakonsko rješenje, ali da je ono na snazi i dijelom zbog obaveze koju ta zemlja ima po međudržavnom ugovoru sa Vatikanom.

 

– Zabranu statistički najviše podržavaju penzioneri i nezaposleni –

Damir Bećirović, također jedan od autora studije, istakao je da se studija odnosi na opće teorijske, ekonomske i pravne aspekte zabrane rada nedjeljom za neke trgovine.

“Prvo treba reći da se ovdje radi o Zakonu o unutrašnjoj trgovini i samo jedan član se odnosi na regulaciju rada prodajnih objekata, gdje je navedena nedjelja. Međutim, populističkom pričom se vjerovatno želi politički profitirati kroz priču da se pomaže radnicima“, kazao je Bećirović.

Studija je provedena na uzorku od 406 ispitanika širom Federacije BiH, uključujući i radnike koji rade najmanje dvije nedjelje u mjesecu, a koji čine oko trećine ispitanika.

“Na pitanje da li odobravaju zabranu rada trgovina nedjeljo, očekivano je da većina, oko 71,5 posto, građana odobrava… Zabranu statistički najviše podržavaju penzioneri i nezaposleni, dok je taj procent podjednak među radnicima bez obzira da li rade ne rade nedjeljom“, kazao je Bećirović.

Podsjetivši da je predlagač u promovirao ovu zabranu i kao inicijativu da se radnicima omogući da se druže sa porodicama tokom nedjelje, Bećirović je kazao da 41 posto ispitanika jeste reklo da nedjelju provode s porodicom, ali da studija otkriva da veliki broj radnika, a posebno zaposlenih žena tu nedjelju provodi radom u kući, a ne za aktivni odmor.

On je dalje kazao da je zanimljivo da je 71 posto ljudi podržalo da trgovine ne rade nedjeljom, ali da je većina za to da se radi nedjeljom uz povećanje nadnice.

“Na pitanje šta je najveći problem zaposlenika u trgovini, rad nedjeljom je bio na posljednjem mjestu. Najveći problem ispitanici su prepoznali u niskim platama, neplaćenom prekovremenom radu, lošim uslovima rada, a rad nedjeljom je kao problem tek na četvrtom mjestu sa svega 11,8 posto, pri čemu oni koji rade nedjeljom još u manjem procentu to vide kao svoj najveći problem“, kazao je Bećirović.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *