TREBA LI DRŽAVA ODREĐIVATI KADA SMIJEMO RADITI, KUPOVATI I ZARAĐIVATI?

Problem

Tokom posljednjih godina u Bosni i Hercegovini sve češće se pojavljuju inicijative kojima se zakonom zabranjuje rad određenim djelatnostima nedjeljom.

Zagovornici takvih mjera tvrde da na taj način štite radnike i porodični život, dok protivnici upozoravaju na ograničavanje ekonomskih sloboda, smanjenje prihoda i negativne posljedice po privredu.

U Federaciji Bosne i Hercegovine od novembra 2024. godine na snazi je zabrana rada trgovina nedjeljom, uz određene izuzetke. [1]

Problem ovakvog pristupa nije samo ekonomski nego i principijelan. U slobodnom društvu država ne bi trebala odlučivati kada građani smiju kupovati, kada preduzetnici smiju poslovati niti kada radnici smiju raditi.

Ako postoje zloupotrebe radničkih prava, rješenje treba tražiti kroz radno zakonodavstvo i inspekcijski nadzor, a ne kroz zabranu rada čitavim sektorima privrede.

Istovremeno, zabrana rada nedjeljom posebno pogađa male trgovce, turističke djelatnosti, građane koji rade tokom sedmice te potrošače koji dio svojih kupovina obavljaju upravo vikendom.

Predložena reforma

Liberalni forum predlaže ukidanje zakonskih zabrana rada nedjeljom i vraćanje prava građanima, radnicima i poslodavcima da sami donose odluke o organizaciji rada.

Cilj reforme nije prisiljavanje bilo koga da radi nedjeljom, nego omogućavanje slobode izbora.

Pravo poslodavca da organizuje poslovanje

Poslodavci trebaju imati mogućnost da samostalno odluče hoće li njihov poslovni objekat raditi nedjeljom.

Odluke o radnom vremenu trebaju prvenstveno donositi tržište, potrošači i vlasnici poslovnih subjekata, a ne političari.

Pravo radnika da izaberu

Radnici moraju imati zakonski garantovanu zaštitu od prisile i zloupotreba.

Rad nedjeljom treba biti dobrovoljan kad god je to moguće i adekvatno dodatno plaćen, ali država ne treba unaprijed zabranjivati mogućnost rada onima koji žele ostvariti dodatni prihod.

Zaštita porodičnog života kroz fleksibilnost, a ne zabrane

Porodični život važna je društvena vrijednost, ali porodice nisu jednake niti imaju iste potrebe.

Neki građani žele slobodan vikend, drugi žele raditi nedjeljom i koristiti slobodne dane tokom sedmice. Država ne treba nametati jedinstven model života svim građanima.

Jednaka pravila za sve

Ako je rad nedjeljom dozvoljen ugostiteljima, benzinskim pumpama, hotelima, pekarama, medijima, kinima i brojnim drugim djelatnostima, teško je pronaći principijelan razlog zbog kojeg bi bio zabranjen samo trgovinama.

Zakoni trebaju počivati na jednakim pravilima, a ne na arbitrarnom razlikovanju pojedinih sektora.

Zašto je ova reforma važna?

Sloboda podrazumijeva pravo pojedinaca da sami odlučuju kako će organizovati svoj život, svoje vrijeme i svoj rad.

Država ne može znati potrebe svakog građanina, radnika ili preduzetnika bolje od njih samih.

Pored toga, zabrane rada nedjeljom mogu imati negativne ekonomske posljedice. Dio potrošnje prelazi u druge kanale, dio odlazi u druge jurisdikcije, a dio se jednostavno gubi. Posebno su pogođeni turistički centri i lokalne zajednice koje značajan promet ostvaruju upravo tokom vikenda ^{O izuzećima od zabrane rada nedjeljom}.

U društvu koje se suočava s nedostatkom radne snage, sporim ekonomskim rastom i odlaskom stanovništva, dodatna ograničenja ekonomskih aktivnosti teško se mogu smatrati razvojnim politikama.

Primjeri dobre prakse

Većina država Evropske unije nema potpunu zabranu rada trgovina nedjeljom. Regulacija se razlikuje od zemlje do zemlje, ali dominantan pristup podrazumijeva kombinaciju tržišne slobode i zaštite radničkih prava.

Švedska, Finska, Estonija i brojne druge evropske zemlje omogućavaju trgovinama da samostalno određuju radno vrijeme. [2]

Istovremeno, radnička prava štite se kroz kolektivne ugovore, dodatke za rad vikendom i opće radno zakonodavstvo, a ne kroz zabranu rada.

 Očekivani efekti

• Veća ekonomska sloboda građana i preduzetnika.
• Veći izbor za potrošače.
• Veća fleksibilnost tržišta rada.
• Veći promet u trgovini i turizmu.
• Veće mogućnosti dodatne zarade za radnike.
• Smanjenje regulatornih ograničenja za poslovanje.

Liberalni princip

Ljudi imaju različite potrebe, prioritete i životne okolnosti. Uloga države nije da određuje kada građani smiju raditi, kupovati ili zarađivati, nego da osigura da se to odvija u skladu sa zakonom i uz poštivanje prava svih učesnika.

Slobodno društvo ne nameće jedinstven način života. Ono građanima daje mogućnost da sami biraju.

[1] Zakon o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine, “Službene novine FBiH”, broj 87/24.

[2] European Commission, Retail Restrictions and Market Performance in the European Union, Brussels, 2023.