U noći sa srijede na četvrtak svjedočili smo scenama koje su na momente podsjećale na vremena iz “sretnih i bezbrižnih” vremena socijalizma – kilometarske kolone ljudi stajale su na benzinskim pumpama kako bi nasuli gorivo. Razlog: uvođenje dodatne akcize na gorivo zbog kojih je isto poskupilo za čak 15 feninga po litri. To znači da će građani za punjenje rezervoara, koji na primjer prima 50 litara goriva, plaćati 10 KM više nego do sada. S povećanjem cijene goriva očekuje se i poskupljenje životnih namirnica.
Dopune zakona o akcizi usvojene su u Parlamentarnoj skupštini BiH krajem prošle godine, nakon žestoke višemjesečne kampanje od strane zvaničnika Evropske unije. Povećanje je, podsjećamo, u prvom glasanju bilo odbijeno, ali su nakon žestokih pritisaka pojedine političke stranke promijenile mišljenje, te su u konačnici uvedeni dodatni nameti. Povećanja akciza je bio uslov da BiH dobije kredit od EBRD-a za gradnju autoputeva kako bi se osigurala sredstva za njegovo vraćanje. Dakle, naša država ne samo da uzima kredit koji će građani BiH morati vraćati s kamatom, nego su političari pristali da svoje građane još dodatno opterete nametima kako bi osigurali novac što EBRD-u, što državnim službenicima.
Iako su nas političari koji su bili povećanje akcize te čak, što je posebno apsurdno, i pojedini profesori ekonomije tada tješili da će efekti povećanja akciza biti isključivo pozitivni, te da ni do kakvog poskupljenja neće doći, svjedočili smo upravo drastičnom povećanju cijene goriva.
O posljedicama uvođenja dodatne akcize na gorivo kao dodatnom udaru na džepove građana Bosne i Hercegovine Liberalni forum je na vrijeme upozoravao. U nastavku pogledajte kako je gostujući u emisiji “Tačka na 7” na N1 naš predsjednik Danijal Hadžović na vrijeme predvidio štetne posljedice uvođenja akcize, kao i na stvarni karakter uzimanja kredite od strane bh. političara.
