Piše: Ben Johnson
Demokratski socijalisti predstavili su Dansku kao uzoritu državu u kojoj je socijalizam bio uspješan, a time i model za politike koje će provoditi u Sjedinjenim Državama. Bernie Sanders redovno se pozivao na Dansku tokom predsjedničke kampanje 2016., a Alexandra Ocasio-Cortez uvjerila je gledatelje 60 minuta da će se njena verzija demokratskog socijalizma više okrenuti prema Danskoj nego prema Venezueli. Prije samo nekoliko sedmica, think-tank za slobodno tržište u Danskoj, Centar za političke studije (CEPOS), objavio je izvještaj od 20 stranica na kojem je Amerikancima bilo rečeno da 1) Danska nije socijalistička nacija, a 2) velika intervencije države u toj zemlji još uvije izazivaju značajne ekonomske štete.
Danska nije socijalistička
U izvještaju na 20 stranica primjećuje se da Danska i nordijske “socijalističke” zemlje u nekim segmentima imaju više ekonomske slobode nego Sjedinjene Države:
„Indeks ekonomske slobode Fraser Instituta rangira Dansku na 16. Mjesto u svijetu (od 162 zemlje). Prema Indeksu ekonomske slobode Heritage Foundationa, Danska (na 12. mjestu od 180 zemalja) zauzima više mjesto od SAD-a (18. mjesto). Danska općenito zauzima visoko mjesto na području regulacije, zaštite privatne imovine, borbe protiv korupcije, fleksibilnosti tržišta rada i trgovine, ali je nisko na porezima i javnoj potrošnji, što je u Danskoj vrlo visoko u usporedbi s drugim zemljama“.
“Visok nivo ekonomske slobode objašnjenje je za relativno visok nivo prihoda u Danskoj, uprkos visokim nivoima poreza i velikoj socijalnoj državi”, navodi se u izvještaju.
Autori izvještaja – Mads Lundby Hansen, Carl-Christian Heiberg i Thomas Due Bostrup – pokazuju da Danska prati poznate obrasce svih nordijskih zemalja: postala je bogata zemlja prije uvođenja sve veće države blagostanja u poslijeratnom razdoblju. Međutim, nakon što je sedamdesetih godina dosegla ekonomsku prijelomnu tačku, uzastopne su vlade uvele mješavinu reformi – uključujući smanjene socijalnih davanja, djelomičnu privatizaciju penzija i nižu regulativu – koje su obnovile njenu ekonomsku sreću.
No, ako Sanders i AOC precjenjuju opseg danskog ekonomskog intervencionizma, dodaje CEPOS, onda Bijela kuća potcjenjuje ekonomsku bol.
Stiskanje siromašne i srednje klase
Vijeće ekonomskih savjetnika Bijele kuće istražilo je prošlog oktobra “Mogućnosti troškova socijalizma”. “Čitajući izvještaj, lako se može steći dojam da su porezi u Danskoj samo malo veći nego u SAD”, navode autori CEPOS-a.
U stvari, porezi su mnogo viši u Danskoj – pogotovo za siromašnu i srednju klasu. Vlada oduzima više od polovice gotovo svih prihoda. Danci s niskim primanjima plaćaju efektivnu graničnu poreznu stopu od 56 posto; srednja klasa plaća 57 posto.
Iznimno siromašni Danci imaju više novca nego siromašni Amerikanci – ali tu razliku ne mogu finansirati isključivo bogati. “Prosječan Amerikanac ima 27 posto više prihoda od prosječnog Danca”, izvještava CEPOS, “odražavajući i niži BDP po glavi stanovnika i veće poreze u Danskoj.”
Najveća razlika je u visokim Danskim porezima na potrošnju. Njihov porez na dodanu vrijednost (PDV) nameće 25 posto poreza na prodaju svake stavke – i dodatni porezi primjenjuju se na kafu, pivo i čokoladu.
Odjeljak o porezu na vlasnike vozila čini fascinantno čitanje. Koliko Amerikanaca zna da “u Danskoj plaćate 1.200 USD godišnje u porezu na vlasništvo za kamionet”? (Jim Gilmore, sada predsjednik američke fondacije Opportunity, izabran je za guvernera Virginije kampanjom protiv državnog poreza na auto, koji je iznosio otprilike polovicu tog iznosa.)
Ti porezi neproporcionalno štete siromašnima koji se bore za svoje potrebe. “Visoki porezi na potrošnju znače da možete kupiti manje robe za jedan dodatni radni sat. Stoga porezi na potrošnju narušavaju radnu odluku ”- to jest, oni obeshrabruju rad, ulaganja i napredak.
Amerikanci bi se pogoršali usvajanjem danskog modela
Izvještaj Bijele kuće zaključuje da bi usvajanje nordijske socijalne države na vrhuncu sedamdesetih godina smanjilo BDP SAD-a za 19 posto. CEPOS navodi: “Ovo se čini uvjerljivim iako smatramo da bi pad prihoda u SAD-u bio veći od 19 posto”.
Danska je historija neraskidivo zahvaćena trgovinom, komercijalnom kulturom i religijom. Ime Kopenhagen znači “trgovačka luka”, a njegova historija mnogo duguje biskupu Absalonu, koji je umro 1201. godine. Izvještaj – koje vrijedi čitati u cijelosti – navodi kako se zemlja kretala prema fiskalnoj propasti dok se udaljavala od ekonomske slobode i oslanjala na posredničke institucije.
Poruka iz Danske je jasna: usvajanje čak i meke verzije demokratskog socijalizma, kao što su predložili Bernie Sanders i AOC, učinit će Amerikance siromašnijim i spriječiti njihov procvat.
Ko ima uši da čuje, neka čuje!
Izvor: FEE
Preveo: Danijal Hadžović
Rev. Ben Johnson je viši urednik Instituta Acton. Njegov rad se usredotočuje na načela nužna za stvaranje slobodnog i kreposnog društva u transatlantskoj sferi (SAD, Kanada i Europa).
