Emmanuel Macron: Draga Evropo, Brexit je bio lekcija za sve nas: Vrijeme je za RENESANSU

Piše: Emmanuel Macron

Građani Evrope, uzimam slobodu da vam se obratim direktno, to ne radim samo u ime historije i vrijednosti koje nas ujedinjuju, već zato što je ovo trenutak od suštinske važnosti. Za nekoliko sedmica, evropski izbori bit će presudni za budućnost našeg kontinenta.

Još od Drugog svjetskog rata Evropa nije bila ovoliko bitna. Ipak, Evropa nikada nije bila u ovolikoj opasnosti. Brexit je simbol toga. On simbolizira krizu Evrope koja nije uspjela odgovoriti na potrebu svojih naroda za zaštitom od velikih šokova modernog svijeta. On također simbolizira evropsku zamku. Zamka nije u tome što smo dio Evropske unije; zamka je u laži i neodgovornost koja je može uništiti. Ko je Britancima rekao istinu o njihovoj budućnosti nakon Brexita? Ko im je govorio o gubitku pristupa tržištu EU? Ko je spomenuo rizike za mir u Irskoj u obnovi granice? Povlačenje u nacionalizam ne nudi ništa; to je odbacivanje bez alternative. I to je zamka koja prijeti cijeloj Evropi: gnjevni demagozi, potpomognuti lažnim vijestima, obećavaju sve i sve.

Moramo stajati čvrsto, ponosno i lucidno, suočavajući se s tom manipulacijom i prije svega reći šta je Evropa. To je historijski uspjeh: pomirenje devastiranog kontinenta bez presedana je projekt mira, napretka i slobode. Nemojmo nikada to zaboraviti. I ovaj projekt nas i danas štiti. Koja zemlja može samostalno djelovati pred agresivnim strategijama velikih sila? Ko može tvrditi da je suveren sam, pred licem digitalnih divova? Kako bismo se suprotstavili krizi finansijskog kapitalizma bez eura, koji je snaga za cijelu EU? Evropa je ujedno i hiljade projekata dnevno koji su  promijenili lice naših regija:  škole su obnovljene, izgrađene ceste i omogućen je dugo očekivani pristup brzom internetu. Ova borba je svakodnevna obaveza, jer se Evropa, kao i mir, nikada ne može uzeti zdravo za gotovo. Neumorno ovo zagovaram u ime Francuske, kako bih odveo Evropu naprijed i branio njen model. Pokazali smo da su stvari za koje nam je rečeno bilo da su nedostižne, stvaranje evropske odbrambene sposobnosti i zaštita socijalnih prava, zapravo, bilo moguće.

Ipak, moramo raditi sve više i brže, jer postoji još jedna zamka: zamka statusa quo i odustajanja. Suočeni s velikim krizama u svijetu, građani se tako često pitaju: “Gdje je Evropa? Što Evropa radi?“ Njima je to postalo bezdušno tržište.

Ipak, Evropa nije samo ekonomsko tržište. To je projekt. Tržište je korisno, ali ne bi trebalo oduzeti potrebu za granicama da štite i vrijednostima koje ujedinjuju. Nacionalisti su u krivu kada tvrde da brane naš identitet povlačeći se iz EU, jer nas evropska civilizacija ujedinjuje, oslobađa i štiti. Ali oni koji ništa ne bi promijenili također su u krivu, jer poriču strah koji osjećaju naši ljudi, sumnje koje podrivaju naše demokratije. Nalazimo se u ključnom trenutku za naš kontinent, trenutku kada zajedno moramo politički i kulturno ponovno osmisliti oblik naše civilizacije u svijetu koji se mijenja. Sada je vrijeme za evropsku renesansu. Stoga, suprotstavljajući se iskušenju izolacije i podjele, predlažem da ovu renesansu izgradimo zajedno oko tri ambicije: slobode, zaštite i napretka.

Obdraniti našu slobodu

Evropski model temelji se na slobodi: ljudi, raznolikosti mišljenja i stvaranja. Naša prva sloboda je demokratska sloboda: sloboda izbora naših lidera dok strane sile pokušavaju utjecati na naše glasove na svakim izborima. Predlažem stvaranje Evropske agencije za zaštitu demokratije kako bi se svim državama članicama EU-a osigurali evropski stručnjaci koji bi zaštitili njihov izborni proces od cyber-napada i manipulacija. U tom istom duhu nezavisnosti trebali bismo također zabraniti stranim silama finansiranje evropskih političkih stranaka. Trebali bismo imati evropska pravila koja zabranjuju poticanje na mržnju i nasilje na internetu, jer je poštivanje pojedinca temelj naše civilizacije i našeg dostojanstva.

Zaštiti naš kontinent

Osnovana na unutrašnjem pomirenju, EU je zaboravila stvarnost svijeta. Ipak, nijedna zajednica ne može stvoriti osjećaj pripadnosti ako nema zaštićena teritorijalna ograničenja. Granica je sloboda u sigurnosti. Stoga moramo ponovno razmisliti o schengenskom području: svi oni koji žele biti dio njega trebali bi se pridržavati obaveza i odgovornosti (stroge granične kontrole) i solidarnosti (jedinstvena politika azila sa zajedničkim pravilima prihvaćanja i odbijanja).

Trebat će nam zajedničke granične snage i evropski ured za azil, obaveze stroge kontrole i evropska solidarnost kojima će svaka zemlja dati svoj doprinos pod vodstvom Evropskog vijeća za unutarnju sigurnost. Što se tiče migracija, vjerujem u Evropu koja štiti i svoje vrijednosti i svoje granice.

Isti standardi trebali bi se primjenjivati ​​na odbranu. U posljednje dvije godine postignut je značajan napredak, ali moramo postaviti jasan smjer. Sporazum o obrani i sigurnosti trebao bi definirati naše temeljne obveze u saradnji sa NATO-om i našim evropskim saveznicima: povećanu potrošnju na odbranu, istinski operativnu klauzulu o odbrani i evropsko vijeće za sigurnost, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom, za pripremu naših kolektivnih odluka.

Naše granice također moraju jamčiti pošteno tržišno natjecanje. Koja bi zemlja na svijetu nastavila trgovati s onima koji ne poštuju nijedno od njihovih pravila? Ne možemo patiti u tišini. Moramo reformirati našu politiku tržišnog natjecanja i preoblikovati našu trgovinsku politiku, kažnjavati ili zabranjivati ​​kompanije koje ugrožavaju naše strateške interese i temeljne vrijednosti kao što su standardi zaštite okoliša, zaštita podataka i pravično plaćanje poreza; i usvojiti evropske preferencije u strateškim industrijama i našoj javnoj nabavi, kao što to čine naši američki i kineski konkurenti.

Oporavite duh napretka

Evropa nije drugorazredna sila. Evropa je u cjelosti avangarda: uvijek je definirala standarde napretka. Pri tome, treba poticati projekt konvergencije, a ne konkurencije: Evropa, u kojoj je stvorena socijalna sigurnost, mora uvesti socijalni štit za sve radnike, jamčeći istu platu za isti posao, i minimalnu platu EU, prilagođenu svakoj zemlji, kolektivno pregovaranoj svake godine.

Povratak na stazu znači i pokretanje ekološkog argumenta. Hoćemo li moći gledati našoj djeci u oči ako ne očistimo i naš klimatski dug? EU mora postaviti svoj cilj – nula ugljika do 2050. i pesticide prepoloviti do 2025. – i prilagoditi svoje politike s mjerama kao što su Evropska klimatska banka za finansiranje ekološke tranzicije, Evropske snage sigurnosti hrane za poboljšanje kontrole hrane i, suprotstaviti se prijetnji lobiranja, kroz nezavisnu naučnu procjenu tvari koje su opasne za okoliš i zdravlje. Taj imperativ mora voditi sve naše akcije: od Evropske banke do Evropske komisije, od evropskog budžeta do Plana ulaganja za Evropu, sve naše institucije moraju imati klimu kao svoj imperativ.

Napredak i sloboda odnose se na mogućnost življenja od rada: Evropa treba gledati naprijed kako bi stvorila nova radna mjesta. To je razlog zašto ne treba samo regulirati digitalne divove uspostavljanjem evropskog nadzora glavnih digitalnih platformi (brze kazne za nelojalnu konkurenciju, transparentne algoritme, itd.), nego i finansirati inovacije tako što bi novom Evropskom vijeću za inovacije dala budžet na istom nivou kao i Sjedinjene Države kako bi predvodili nove tehnološke pomake poput umjetne inteligencije.

Svjetski orijentirana Evropa treba gledati u Afriku, s kojom bismo trebali sklopiti savez za budućnost, ambiciozno i ​​neodbrambeno podržavajući afrički razvoj s ulaganjima, akademskim partnerstvima i obrazovanjem za djevojčice.

Sloboda, zaštita i napredak: na tim stupovima moramo izgraditi evropsku renesansu. Ne možemo dopustiti nacionalistima da bez rješenja iskoriste bijes ljudi. Ne možemo da mjesečarimo u potrazi za smanjenom Evropom. Ne možemo ostati u rutini poslovanja kao i obično i razmišljanja u lijepim željama. Evropski humanizam zahtijeva djelovanje. I svugdje, ljudi ustaju da bi bili dio te promjene. Tako ćemo do kraja godine, zajedno s predstavnicima institucija EU-a i državama članicama, uspostaviti Konferenciju za Evropu kako bismo predložili sve promjene koje su potrebne našim političkim projektima, a koje su otvorene i za izmjene ugovora EU-a. Ova konferencija trebat će sarađivati ​​s vijećima građana, te čuti mišljenja od akademika, poslovnih ljudi i predstavnika radnika, kao i od vjerskih i duhovnih vođa. Definirat će plan za EU koji će ove ključne prioritete prevesti u konkretne akcije. Bit će neslaganja, ali je li bolje imati statičnu Evropu ili Evropu koja napreduje, ponekad različitim brzinama, a koja je otvorena za sve? U ovoj Evropi ljudi će stvarno preuzeti kontrolu nad svojom budućnošću.

U ovoj Europi, Velika Britanija, siguran sam, naći će svoje pravo mjesto. Brexit je slijepa ulica i pouka za sve nas. Moramo izbjeći ovu zamku i učiniti predstojeće izbore i naš projekt smislenim. Na vama je da odlučite hoće li Evropa i vrijednosti napretka koje utjelovljuje biti više od prolazne epizode u historiji. To je izbor koji sam vam postavio: zajedno ćemo započeti put evropske renesanse.

Emmanuel Macron, predsjednik Francuske

© Project Syndicate, 2019 �0��{3��

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *