Kako je Estonija – Da, Estonija – postala jedna od najprosperitetnijih država u Istočnoj Evropi


Piše: Luis Pablo de la Horra

Pitanje zašto su neke zemlje bogate i uspješne, dok se činida su druge osuđene na siromaštvo, postojI već stoljećima. Mnogi faktorismatraju se odrednicama prosperiteta: geografija, kultura, historija, itd.

Ipak, barem od objavljivanja  1776. godine “Bogatstvo naroda” Adama Smitha, znamo da političke i ekonomske institucije igraju odlučujuću ulogu u tom pogledu. Slobodna trgovina, pouzdani pravni okvir koji štiti privatno vlasništvo i provodi ugovore te stabilan novac nužni su uslovi za napredak zemalja.

Nastanak i konsolidacija institucija za jačanje rasta trajala je stotinama godina u zemljama poput Velike Britanije i SAD-a. Međutim, posljednjih desetljeća vidjeli smo da prave politike mogu značajno ubrzati ekonomski razvoj.

Estonija je paradigmatski primjer toga.

Priča o Estoniji

Estonija je 20. augusta 1991. stekla nezavisnost nakon 51 godine pod okriljem komunizma. Zemlja je prvi put okupirana od strane Crvene armije u junu 1940. pod okriljem njemačko-sovjetskog pakta, pri čemu su dvije totalitarne države podijelile istočnu Europu na sfere utjecaja. Godinu dana kasnije, nacistička vojska je izvršila invaziju na Sovjetski Savez, okupirajući Estoniju do 1944. godine, kada su Sovjeti ponovno zauzeli zemlju. Politička nestabilnost u Sovjetskom Savezu početkom 90-ih godina ubrzala je obnovu demokratije u baltičkoj zemlji.

Od prvog dana, nova vlada se obavezala poduzeti tržišno orijentirane reforme koje su postavile temelje za uspješan prelaz iz socijalizma u kapitalizam. Politički program uključivao je monetarnu reformu, stvaranje zone slobodne trgovine, uravnotežen budžet, privatizaciju državnih preduzeća i uvođenje paušalnog poreza na dohodak.

Jedan od arhitekata ovog pro-tržišnog plana bio je Mart Laar, premijer Estonije tokom dva razdoblja: 1992-1994. I 1999-2002. Laar je tvrdio da je inspiraciju iskoristio od bestselera Miltona Friedmana, Sloboda izbora, kako bi proveo svoj ambiciozni plan reforme slobodnog tržišta.

Te su reforme otvorile put nevjerojatnom porastu životnog standarda koji je Estonija doživjela od stjecanja nezavisnosti. Danas je prema Svjetskoj banci Estonija zemlja s visokim dohotkom,  članica je EU i eurozone. Kupovna moć Estonaca porasla je 400 posto tokom posljednja dva desetljeća uprkos ozbiljnom utjecaju financijske krize 2008. na baltičke ekonomije. Osim toga, očekivano trajanje života poraslo je s 66 godina u 1994. na 77 godina u 2016. godini.

Estonija se svrstava među vodeće zemlje u smislu ekonomske slobode. Državne finansije su zdrave, što pokazuje činjenica da javni dug iznosi samo 9,5 posto BDP-a. Što se tiče tržišta rada, stopa nezaposlenosti u Estoniji iznosi 5,3 posto, što je znatno ispod prosjeka EU-a. Konačno, njen učinkovit i atraktivan sistem poreza na dobit (reinvestirana dobit se ne oporezuje) stavlja Estoniju kao svjetski centar za preduzeća visoke tehnologije, potičući strana ulaganja i ekonomski rast.

U usporedbi s drugim bivšim sovjetskim republikama, napredak Estonije je još zapanjujući. Što se tiče prihoda prilagođenog PPP-u, Estonija je na prvom mjestu ispred zemalja poput Rusije ili Latvije i znatno iznad prosjeka prihoda. Slika je slična kada se radi o drugim pokazateljima kao što su očekivano trajanje života ili stopa smrtnosti dojenčadi, gdje Estonija pokazuje da ekonomski napredak ima stvaran utjecaj na životni standard ljudi.

Estonija je živi primjer da je ljudski napredak usko povezan s ekonomskom slobodom. Međutim, postoje mnogi drugi. Zemlje koje su ne tako davno bile krajnje siromašne napuštaju blato nerazvijenosti i prihvaćaju prosperitet zahvaljujući kapitalizmu. Poznati su recepti za ekonomski rast i napredak. Jedino što možemo učiniti je širiti riječ kako bi sve zemlje imale priliku poboljšati svoj životni standard kao što je to učinila Estonija početkom 1990-ih.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *