Autor: Alexander C. R. Hammond (Human Progress)
Bill Gates – američki programer softvera, privrednik i filantrop. Zahvaljujući Microsoftu, kompaniji koju je Gates osnovao, lični kompjuteri prešli su iz uređaja koje su koristili isključivo kompjuterski hobisti, do toga da su postali temeljni proizvodi u milionima domova i ureda širom svijeta. Pomažući stavljanje kompjutera na raspolaganje masama, Gatesov je rad dramatično promijenio svijet u kojem živimo i učinio mnoge nekad komplicirane zadatke mnogo jednostavnijim. Štaviše, globalno povećanje produktivnosti koje omogućuju njegovi kompjuteri vjerojatno je dodalo bilione svjetskoj ekonomiji.
Gates je stvorio i nekoliko dobrotvornih organizacija, a zajedno sa suprugom stvorio je Fondaciju Bill and Melinda Gates – najveću svjetsku filantropsku organizaciju. Kroz pružanje obrazovanja, vakcinisanja, ulaganja u infrastrukturu, borbu protiv bolesti i izgradnju poboljšanih sanitarnih sredstava, Gatesovi filantropski napori poboljšali su živote stotina miliona najsiromašnijih ljudi na svijetu i pomogli spasiti desetine miliona života.
William Henry Gates rođen je 28. oktobra 1955. u Seattleu, Washington. Otac mu je bio poznati pravnik, a majka je služila u upravnom odboru velikih kompanija. Gates je odrastao u domaćinstvu koje će kasnije opisati kao “dobrostojeće”, a dvije njegove sestre opisale su ga kao sretno dijete. U mladoj dobi Gates je pokazivao znakove konkurentnosti i inteligencije. Izvrsno se snalazio u društvenim igrama Risk i Monopoly i često je provodio sate dnevno čitajući.
Sa 13 godina, Gates je počeo pohađati Lakeside School, ekskluzivnu privatnu školu u Seattleu. Gates je bio izvrstan u gotovo svim predmetima, ali imao je jedinstvenu sposobnost u matematici i nauci. Kasnije je napomenuo da je kroz 8. razred uživao u činjenici da može bez ikakvog truda biti odličan u školi.
Ubrzo nakon što je Gates stigao u Lakeside, škola je nabavila teleletni terminal (elektromehanički teleprinter), a lokalna kompjuterska kompanija ponudila je učenicima Lakeside da se upoznaju s njihovim kompjuterima. Gates je brzo postao fasciniran kompjuterskim softverom. Veliki dio svog slobodnog vremena proveo je radeći na terminalu za teletipiju, a čak je oslobođen i od drugih predavanja da nastavi to zanimanje. Za to je vrijeme Gates napisao svoj prvi računalni program – igru tic-tac-toe.
Gates je sklopio nekoliko prijateljstava u školskoj kompjuterskoj sobi, posebno s Paulom Allenom, Microsoftovim drugim suosnivačem, Ricom Weilandom, prvim zaposlenikom Microsofta i Kentom Evansom, Gatesovim najboljim prijateljem i prvim poslovnim partnerom. Jednog ljeta, Gatesu i njegovim prijateljima zabranjen je rad u lokalnoj prodavnici kompjutera, nakon što su uhvaćeni kako iskorištavaju bugove u sistemu kako bi stekli slobodno vrijeme za kompjuterom. Nakon zabrane, četvorica studenata osnovala su “Klub programera na jezerima” kako bi zaradili novac. Klub se dobrovoljno javio da pomogne prodavaču kompjutera popraviti pogreške u svom softveru.
- Gates i Evans počeli su automatizirati sistem rasporeda klase Lakeside kako bi napravili raspored nastave za studente. Nažalost, na kraju školske godine Evans je poginuo u nesreći tokom planinskog penjanja. Gates je bio duboko ožalošćen Evansovim odlaskom obratio se Allenu kako bi mu pomogao da dovrši projekt.
Iako je Allen bio dvije godine stariji od Gatesa, i uprkos tome što se njih dvojica nisu uvijek slagali, dva tinejdžera brzo su se sprijateljili i povezali se sa strašću prema softveru. Kad je Gatesu bilo 17, on i Allen osnovali su svoj prvi poslovni poduhvat nazvan „Traf-o-Data“ – kompjuterski program koji je pomogao nadzirati saobraćajne obrasce u Seattlu. Par je za svoj rad zaradio 20 000 dolara.
- Gates je diplomirao na Lakesideu s izvanredno visokom SAT ocjenom 1590 od 1600. U jesen se upisao na Univerzitet Harvard. Iako je Gatesov glavni predmet bilo pravo, većinu je vremena proveo na Harvardu studirajući matematiku i diplomirajući informatiku.
Godine 1975., Gates je u časopisu Popular Electronics čitao o novom kompletu mikrokompjutera Altair 8800. Gates i Allen odlučili su pisati kompaniji koja je stvorila Altair, Micro Instrumentation and Telemetry Systems (MITS), kako bi utvrdili svoj interes da neko izgradi softver koji bi se mogao izvoditi na računalu. Da bi to učinio, Gates je odlučio nazvati predsjednika MITS-a iz svog studentskog doma.
Gates je rekao predsjedniku da je već kreirao softver i pokušao prodati MITS program. U stvarnosti, ni Gates ni Allen nisu imali uređaj Altair, a par nije napisao ni jedan redak koda za kompjuter. Predsjednik MITS-a zatražio je demonstraciju, a Gates i Allen sljedeći su mjesec neumoljivo radili u kompjuterskoj laboratoriji na Harvardu pišući šifru. “Od tog trenutka”, sjetio se kasnije Gates, “radio sam dan i noć na ovom dodatnom poslu koji je označavao završetak školovanja na fakultetu i početak izvanrednog putovanja s Microsoftom.”
U proljeće 1975., Allen i Gates otputovali su u MITS-ove urede u Novom Meksiku kako bi testirali pokretanje koda. Iako nikad prije nisu testirali kod, demonstracija je uspjela, a iz MITS-s su angažirali i Allena i Gatesa. Gates se nikada nije vratio na studij na Harvard.
Dok su radili na MITS-u, Gates i Allen također su formirali vlastito partnerstvo koje su nazvali „Micro-Soft“ – kombinacija riječi „mikrokompjuter“ i „softver“. Firma se fokusirala na razvijanje softvera za programski jezik za različite sisteme. Do 1976. godine, Gates i Allen napustili su MITS, izbacili crticu iz imena svoje firme, registrirali ime “Microsoft” i otvorili svoj prvi ured u Albuquerqueu, New Mexico. Iste godine Gates i Allen su također zaposlili svog starog srednjoškolskog prijatelja Ric Welanda kao prvog zaposlenika Microsofta.
Microsoft je do 1979. godine zarađivao oko 2,5 miliona dolara godišnje. 1980. Microsoft je sklopio ugovor s IBM-om o pružanju osnovnog operativnog sistema koji bi se izvodio na IBM-ovim novim kompjuterima. Iako je ugovor s IBM-om donio Microsoftu samo malu naknadu, prestiž poslovanja s jednom od najvećih svjetskih korporacija pomogao je transformirati Microsoft u jednu od vodećih svjetskih softverskih kompanija.
- Microsoft je, nekada partnerstvo Allena i Gatesa, reorganiziran kao privatna korporacija. Sa 23 godine, Gates je postao izvršni direktor i predsjednik upravnog odbora, a uredi su se preselili u Bellevue, Washington. Prvih pet godina postojanja Microsofta, Gates je osobno pregledao i često prepisivao sve retke koda koje je firma stvorila. Do 1983. godine oko 30 posto svjetskih računala radilo je na Microsoftovom softveru, a firma je osnovala podružnice u Engleskoj, Japanu i Francuskoj. Iste godine Allen je napustio Microsoft.
U novembru 1985. Microsoft je objavio prvu maloprodajnu verziju sistema Microsoft Windows. Program se dobro prodavao, a 1986., kada je Microsoft izašao u javnost, Gates je postao najmlađi milijarder na svijetu. Od tada, Gates je neprestano jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
- godine Gates je izbacio Microsoft Office koji je uključivao rane verzije aplikacija poput Microsoft Word-a i Excel-a. Microsoft je 1995. objavio operativni sistem Windows 95. Softver je zabilježio ogroman skok naprijed u pogledu grafike i, što je najvažnije, dizajna operativnih sistema, i brzo se prodavao.
Zahvaljujući operacijskom sistemu Windows, kompjuteri više nisu bili previše komplicirani za svakodnevnu upotrebu. Internet Explorer predstavljen je nekoliko sedmica nakon Windowsa 95. Po prvi put milioni ljudi počeli su koristiti Internet. Nakon 1995. godine započela je revolucija personalnog kompjutera. U godinama koje su uslijedile, cijena kompjutera pala je, a vlasništvo nad računarima naglo se povećalo. Microsoft i danas ostaje jedna od najvećih korporacija na svijetu.
- godine Gates je odstupio s mjesta izvršnog direktora Microsofta. Od tada je najviše svojih napora usmjerio na Zakladu Bill and Melinda Gates – filantropsku organizaciju koju je osnovao sa suprugom 1994. godine.
Fondacija Bill and Melinda Gates uključena je u mnoštvo različitih područja, uključujući rješavanje siromaštva u državi Washington, povećanje pristupa u zemljama u razvoju do osnovnih sanitarnih sredstava, edukaciju žena, smanjenje HIV infekcije i produženje života onih koji su zaraženi tim virusom, borbom protiv malarije, i radu na potpunom iskorjenjivanju polia. Od 1994. godine Bill i Melinda Gates donirali su više od 50 milijardi dolara u razne svrhe.
Fondacija Bill and Melinda Gates također je 2000. stvorila Gavi, Savez za vakcine. Od tada je Gavi pomogao vakcinisati više od 760 miliona djece i spriječio smrt više od 13 miliona. Sve u svemu, Fondacija Bill i Melinda Gates poboljšala je živote stotina miliona najsiromašnijih ljudi na svijetu.
Tokom razgovora na TED-u 2015., Gates je slavno upozorio da svijet nije spreman za sljedeću pandemiju. U posljednjih nekoliko godina, Gates je potrošio milione na pripremanje novih virusa, a od početka pandemije COVID-19, Gates je uložio stotine miliona dolara u napore za suzbijanje epidemije. Nedavno je rekao da je, ako je potrebno, spreman uložiti milijarde dolara u izgradnju fabrija za vakcine.
Danas Gates živi sa suprugom u državi Washington. Kroz svoj život, Gates je primio desetak nagrada i priznanja. Časopis Time imenovao je Gatesa jednim od najutjecajnijih ljudi 20. stoljeća. 2005. godine kraljica Ujedinjenog Kraljevstva Elizabeta II odlikovala ga je kao počasnog viteškog viteza. Godine 2016. on i njegova supruga Melinda nagrađeni su predsjedničkom medaljom za slobodu. Gates također posjeduje mnoge počasne doktorate sa univerziteta širom svijeta – uključujući Harvard, koji je napustio.
Zahvaljujući Billu Gatesu, računari su uređaja koje su gotovo isključivo koristili hobisti koji su provodili sate učivši složene jezike potrebne za rad na PC-u, postali vitalan i jednostavab proizvod koji koriste milijarde ljudi. I kroz svoju filantropiju, Gates je spasio desetke miliona života i pomogao poboljšati stotine miliona više. Iz tih razloga, Bill Gates s pravom je naš 50., i na kraju, Hero of Progress.
