Zašto je propala Jugoslavija

Piše: Danijal Hadžović
Jučer je obilježena godišnjica smrti Josipa Broza Tita, tvorca i doživotnog predsjednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Desetine javnih ličnosti i desetine hiljada običnih ljudi slavilo je njegovo djelo i podsjećalo se na ono što su, u njihovom sjećanju, bila bolja i sretnija vremena. Ipak, ako je Josip Brzo Tito bio tvorac Jugoslavije, sigurno se radi o osobi koja je postavila temelje za njene raspade.
Zašto se Jugoslavija raspala? Zašto je, kao i svaka autokratska država počivala na lošim temeljima. Kad su propali ti temelji, propala je i država. Bajonetom se može vladati, ali na bajonetu se ne može sjediti. Temelji druge Jugoslavije kao autokratije bili su Tito kao neprikosnoveni vođa, partija s neograničenim ovlastima i vojska koja je garantirala taj sistem.
Šta se desilo?
Tito je umro, zbog čega je država ostala bez velikog i moćnog vođe koji je državu držao na okupu i čvrstom rukom “rješavao probleme”. Nastao je vakum u liderstvu koji nikada nije ni popunjen.
Potom je, u nedostatku tog liderstva, propala i partija, urušivši se sama od sebe, pa je država ostala i bez organizcione snage koja je njom upravljala.
Treći temelj, JNA, u takvom stanju urušavanja temelja države, tražila je očajnički način da održi sebe i svoje privilegije te ih našla u onome koji joj je to ponudio, Slobodan Miloševiću i njegovoj strukturi srbokomunista, pa je sila koja je trebala biti temelj njenog održavanja postala sila razgradnje Jugoslavije.
Zašto je propala Jugoslavija?
Zato što je to od početka država građena ne na stabilnim demokratskim temeljima jakih, funkcionalnih i pravednih institucija, nego na karizmi, volji i sposobnosti jednog lidera i njegove prateće partijske mašinerije.

Problem je što ljudi umiru, a institucije bi trebalo da budu jače, stabilnije i dugotrajnije od bilo kog pojedinca. Kad imate obratnu situaciju, da je pojedinac jači od institucija koje postaju poluga njegove moci, onda bez njega i te institucije gube smisao i u konačnici dobijete Jugoslaviju.  Onu iz 1990.

Propast komunizma na globalnom nivou, smrt Tita i kolaps komunističke partije, stvorio je vakum koju su razočarani narodi popunili etničkim nacionalizmom i snovima o zaokruživanju etničkih državama.

E ekonomskim aspektima raspada Jugoslavije čitajte ovdje. 

O autoru
Danijal Hadžović Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima "života, slobode i težnje za srećom".

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.