Piše: Danijal Hadžović
Na današnji dan, 4. jula 1776. objavljena je Deklaracija o nezavisnosti, kojom je proglašena nezavisnost Sjedinjenih Američkih Država od Velika Britanije. Bio je to projekat stvaranja prve moderne države utemljene na ideji – ideji slobode. Kreirana od mislilaca i velikana ljudske historije, koji su prosvjetiteljske filozofske ideje odlučili primijeniti u praksu, proglašena je prva država zasnovana na principu jednakosti među ljudima, ili kako je to u svojoj Deklaraciji o nezavisnosti definisao Thomas Jefferson: “Mi smatrano ove istine očiglednim: da su svi ljudi stvoreni jednaki, da su obdareni od strane njihovog Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i težnja za srećom”.
Koliko je eksperiment bio uspješan, poznato je – SAD su od zapuštene britanske kolonije postale najuspješnija država u historiji, te do danas ostale svjetionik i čuvar slobode i demokratije u svijetu.Bez Američke revolucije, uspostave Sjedinjenih Američkih Država i pobjede u ratu protiv Britanskog carstva, pitanje je da li bi točak historije se okretao kako jeste, odnosno da li bi u Evropi narodne mase, inspirisane američkim projektom, krenule na dug put rušenja apsolutističkih monarhija i uspostave država zasnovanih na principima demokratije i jednakosti građana pred zakonu.
No, uvijek treba imati na umu da su svemu tome prethodile ideje koje su razvijali neki idealistični filozofi i teoretičari. Ono što mi danas shvatamo zdravo za gotovo kao što su građanska prava, sloboda govora ili pravo da glasamo, nekoć su tek bile “lude” ideje u glavama nekolicine idealista. Upravo takve ideje su očevi SAD odlučili primijeniti u praksu. Ideje su postale riječi, riječi su postale djela, a djelo je na kraju bila Amerika.