Piše: Danijal Hadžović
Inicijativa za regionalnu saradnju “mini Šengen” sada ima novo ime – “Otvoreni Balkan”, saopćeno je na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te premijera Albanije i Sjeverne Makedonije Edija Rame i Zorana Zaeva, kao i privrednika triju zemalja u Skoplju 29. jula.
Na kraju Foruma za regionalnu ekonomsku saradnju potpisana su i tri memoranduma o saradnji. Dogovoreno je i da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije.
Iako je dobila poziv da učestvuje u projektu “Otvoreni Balkan”, posljednji dogovori su postignuti bez učešća i mišljenja Bosne i Hercegovine.
Ekonomista Admir Čavalić smatra kako BiH neučešćem u ovim pregovorima propušta historijsku priliku.
– Mislim da ćemo se morati pridružiti “Otvorenom Balkanu”, nema smisla ova unija bez druge najjače ekonomije poslije Srbije. Ali zato je bitno da uzmemo proaktivno učešće u svemu, učestvujemo na sastancima, pa i u pregovorima potencijalno zaštitimo interese Bosne i Hercegovine i izborimo za sebe što bolju poziciju. Postoji opasnost da budemo isključeni iz toga, što bi značilo da smo “crna rupa” Balkana, što ne bi bilo dobro za BiH – upozorava Čavalić.
Prema mišljenju ekonomskog analitičara Zorana Pavlovića, političarima u BiH uopće i nije u interesu baviti se krupnim makroekonomskim pitanjima koja ulazak u ovu uniju iziskuje.
Strah od Srbije
– Građani će platiti cijenu ponašanja onih koje su birali. Njima ne odgovara bavljenje ekonomijom, jer lakše im je da upravljaju sirotinjom, kojoj će da udijele nešto malo, te da vrše kontrolu nad ljudima koji će za račun nacionalnih ili emotivnih motiva ostati uz te lidere – smatra Pavlović.
Pojedini političari i aktivisti nekih od vladajućih stranaka upozoravaju da bi ulaskom u “Otvoreni Balkan” Srbija u potpunosti zadominirala tržištem Bosne i Hercegovine. Čavalić smatra da ovakve tvrdnje nemaju nikakvo ekonomsko utemeljenje.
– Bosna i Hercegovina već ima konkurentnost u određenim oblastima, poput mljekarske, građevinske industrije, čak i naša namjenska industrija ima dobru prođu. Mi smo 80 posto vanjskotrgovinski vezani za EU, a 20 posto smo vezani za region. Dakle, region ne može biti ishodište naše ekonomije niti Srbija može biti glavna sila koja uvlači bh. ekonomiju u komparaciji s Njemačkom i tržištem EU – objašnjava Čavalić.
Hoću-neću politika
Podsjetimo, umjesto prihvatanja uključenja u “Otvoreni Balkan”, članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović izražavali su skepsu prema ovoj ideji. Nakon sastanka koji su krajem septembra imali u Briselu sa zvaničnicima EU koji podržavaju ovaj projekt Komšić je pozdravio ovu inicijativu, Džaferović je izjavio da je Predsjedništvo spremno prihvatiti “Otvoreni Balkan”, a njegov stranački predsjednik Bakir Izetbegović da je to „velika šansa za BiH“.
Ipak, otad institucije i vlasti BiH nisu učinile gotovo ništa kako bi se uključile u proces, a rukovodstva Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije očigledno više nemaju volje čekati našu zemlju.
