BiH ”probila” Lafferovu krivu: Previsoke akcize na cigarete donose sva manje prihode u budžet

Piše: Zijada Karić (Avaz)

Borba sa crnim tržištem cigareta u Bosni i Hercegovini i dalje traje. Maloprodaja, industrija i strukovna udruženja apeliraju da bi borba bila mnogo učinkovitija da se akcize vrate na razuman nivo čime bi se smanjila razlika između cijena legalnih i ilegalnih cigareta i na taj način, uz povećane zapljene, značajnije smanjilo crno tržište.

To bi omogućilo, govore privrednici, i bolje punjenje državnog budžeta i osiguralo stabilnije uslove za poslovanje legalnih učesnika u prometu duhanskih proizvoda, kao i privrednih grana naslonjenih na industriju, kao što su maloprodaja i ugostiteljstvo.

Trijumf sive ekonomije

Prema riječima ekonomskog stručnjaka Admira Čavalića, direktora udruženja “Multi”, procjena je da smo dostigli vrhunac Laferove (Lafferove) krive kada je riječ o oporezivanju cigareta u Bosni i Hercegovini. Podsjećanja radi, Artur Lafer (Arhtur Laffer) je ekonomski ekspert, svjetski je poznat po Laferovoj krivoj koja pokazuje da povećanje poreza nakon određene tačke dovodi do smanjenja budžetskih prihoda.

U intervjuu za „Dnevni avaz“, 2018. godine, komentarišući procvat crnog tržišta i potrebne mjere za borbu protiv rastuće nelegalne trgovine rekao da je država, sa povećanjem akciza na cigarete, napravila uvoz i proizvodnju ilegalnih cigareta mnogo privlačnijim i isplativijim.

– Posljedice navedenog su jasne – više oporezivanje vodi ka manjim prihodima države po osnovu navedenog. To se upravo dešava u našoj zemlji. Posljedično, smanjenje akciza ili adekvatnija akcizna politika će voditi povećanju poreznih prihoda, kao i opadanju sivog tržišta – nastavlja Čavalić.

 

Velike zapljene

On dodaje da trenutno, najveću korist od postojeće situacije imaju šverceri cigareta koji ne plaćaju nikakve porezne obaveze.

– Šteta kao rezultat pogrešne akcizne politike je sveprisutna – kolaps formalnog tržišta cigareta i trijumf sive ekonomije – konzumacija je ista, dok su porezni prihodi manji. Zbog toga je potrebno nešto uraditi po ovom pitanju – ističe Čavalić.

Vanjskotrgovinska komora je izradila i predstavila (16. juna 2021.) Elaborat u kojem se zaključuje da sve više bh. građana ilegalno kupuje duhanske proizvode. Jedan od najvećih razloga za to je neadekvatna akcizna politika.

– Ono što je neophodno uraditi kako bi se stanje popravilo jeste da se pojača i intenzivira kontrola nelegalnog tržišta, smanje akcize, ponudi konzumentima kvalitetna alternativa nelegalnom tržištu… – zaključeno je na sastanku održanom u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Mr. sc. Faruk Hadžić, dipl.oecc kazao je kako postojeći previsoki nivo poreskog opterećenja kroz akcize na duhan i duhanske proizvode, doveo je do sada već značajnog pada u prikupljenih poreskim prihodim, ali i do velikog porasta crnog tržišta u Bosni i Hercegovini.

Značajan pad

– Zvanični podaci pokazuju da do porasta prikupljenih akciza faktički nije ni došlo do 2015. godine, osim izuzetka 2019. godine, što potvrđuju i analitički dokumenti UIO, gdje je navedeno da je postojeće zakonodavno rješenje iscrpilo svoje mogućnosti 2016. godine. Kao krajnji rezultat imamo podatke da je naplata akciza u 2020. godini smanjena za oko 160 miliona KM u poređenju sa 2019. godinom, a u prvih pet mjeseci ove godine je došlo do dodatnog pada od oko 55 miliona KM u odnosu na isti period 2020. godine – govori Hadžić.

 

Cvjeta crno tržište duhana

Ističe kako je sve veći broj ekonomista u državi koji se slažu da je postojeći nivo akciza nerealno visok, da uništava legalno tržište, da dovodi do ogromnog problema za državu, porezne organe i sigurnosne agencije zbog nekontrolisanog rasta crnog tržišta, te da rješenje vidi u značajnom smanjenju akciza na duhan, jačem inspekcijskom nadzoru, te namjenskom usmjeravanju prikupljenih sredstava u zdravstveni sektor.

 

Dva zakona

Dok se čeka da vlast učini akciznu politiku primjerenu bosanskohercegovačkim

ekonomskim okolnostima, u Federaciji Bosne i Hercegovine je predložen zakon za koji mnogi strahuju da će izazvati još problema jer dodatno ruši tržište i narušava jedinstvenost bh. tržišta. Svaka EU zemlja prilagođava svoje zakone tržišnim prilikama u skladu EU Direktive, a ne prepisuje je doslovno.

Zakon koji se u FBiH populistički naziva EU zakonom ustvari je striktniji od Direktive EU 2014/40 na koju se naslanjaju zakonodavstava u zemljama članicama Evropske unije. Ovim zakonom se direktno narušava jedinstvo bosanskohercegovačkog tržišta. Ukoliko se usvoji ovakvo zakonsko rješenje imali bi jedna zakonska rješenja u jednom entitetu, a potpuno različita u drugom entitetu. Na primjer, u Federaciji bi kutijica cigareta sadržavala slikovna zdravstvena upozorenja, a u Republici Srpskoj ne. U Federaciji bi proizvodi sa aromom bili zabranjeni, a u RS-u ne.

 

Ograničena upotreba

Ugostitelji se već neko vrijeme suočavaju sa velikim problemima koji su posljedica pandemije. Ovaj zakon koji u ovo vrijeme želi zabraniti konzumaciju duhanskih proizvoda u njihovim objektima, bi samo dodatno otežao njihov rad u vrijeme kada im treba dati vremena da se oporave od koronakrize. Mnogi, uključujući i neke od delegata Doma naroda FBiH, smatraju da Federalni zakon o ograničenju upotrebe duhana i duhanskih proizvoda apsolutno dolazi u pogrešno vrijeme i ne bavi se kontrolom, ograničenjem i regulacijom već potpunom zabranom upotrebe duhanskih proizvoda.

Naplata akciza u 2020. godini smanjena

Neki su i pri stavu da nije tačno da je navedeni zakon u skladu sa standardima EU. U prilog tome ističu Hrvatsku i Sloveniju kao članice EU u kojima je pušenje dozvoljeno u ugostiteljskim objektima, ako imaju prostor koji je namijenjen za to. Unatoč svim upozorenjima, sporni zakon je usvojen u Predstavničkom domu, a predstoji da ga razmotri Dom naroda.

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *