Piše: Luis Pablo de la Horra (FEE)
Kada ste zadnji put čitali knjigu o ekonomiji? Ako je vaš odgovor “dok sam bio u srednjoj školi” ili “nikada nisam čitao knjigu na tako dosadnu temu”, evo nekoliko prijedloga koji bi vam mogli pomoći da se upoznate s ekonomijom.
- Ekonomija u jednoj lekciji (Henry Hazlitt, 1946)
Činjenica da sam nedavno posvetio članak ovom remek -djelu pokazuje posebnu privrženost koju imam prema Henryju Hazlittu, a posebno prema ovom djelu. U knjizi Ekonomija u jednoj lekciji autor razotkriva niz široko rasprostranjenih ekonomskih zabluda koristeći jednostavan i pristupačan jezik. Ako želite saznati više o nekim osnovnim, iako važnim, ekonomskim principima, ovo je vaša knjiga. Jedan savjet prije nego što je počnete čitati: riješite se svojih predrasuda kako biste u knjizi maksimalno uživali.
- Sloboda izbora: Lični stav (Rose Friedman i Milton Friedman, 1980)
Vrlo mali broj ljudi zna da je ovaj uvod u ekonomiju slobodnog tržišta zasnovan na istoimenoj TV seriji emitovanoj 1980. godine, a ne obrnuto. Kao jedan od najboljih komunikatora u istoriji ideja slobodnog tržišta, Milton Friedman je bio svjestan da će TV emisija biti mnogo utjecajnija od knjige. I bio je u pravu. Ipak, ogroman uspjeh koji je TV serija postigla natjerao je Rose i Miltona da je pretvore u knjigu. Štampana verzija slijedi istu strukturu kao i TV serija: svako poglavlje/epizoda bavi se temom javne politike iz perspektive slobodnog tržišta.
- Zašto nacije propadaju: porijeklo moći, prosperiteta i siromaštva (Daron Acemoglu i James Robinson, 2012)
Pitanje koje Acemoglu i Robinson analiziraju u ovoj veličanstvenoj knjizi staro je, a danas izuzetno relevantno: koji faktori određuju prosperitet jedne zemlje?
Nakon razmatranja više historijskih primjera, autori zaključuju da je prosperitet usko povezan s razvojem inkluzivnih političkih i ekonomskih institucija, za razliku od ekstraktivnih institucija. Dok su prvi poticali inovacije i ekonomski rast (pravni okvir koji štiti vlasnička prava, politički pluralizam itd.), drugi samo idu u korist vladajućoj klasi na štetu ostatka stanovništva. Sve u svemu, Zašto nacije propadaju ključna je knjiga za razumijevanje uzroka siromaštva i nerazvijenosti u današnjem svijetu.
- Manje od nule: Slučaj za pad nivoa cijena u rastućoj ekonomiji (George Selgin, 1997)
Ovaj kratki rad predstavlja dokaz deflacije u rastućoj ekonomiji. Političari, ekonomisti i centralni bankari uvijek su nas upozoravali na probleme deflacije. Ovo je razlog zašto većina centralnih banaka u današnje vrijeme cilja na inflaciju od 2 posto: strah od deflacije dovodi do toga da centralni bankari čak odbacuju stabilnost cijena u korist malog povećanja nivoa cijena svake godine. George Selgin pravi razliku između loše deflacije (koja je posljedica šokova agregatne potražnje) i dobre deflacije (pad nivoa cijena zbog povećanja produktivnosti). Dok prvo treba izbjegavati po svaku cijenu, drugo je prirodna posljedica ekonomskog rasta: ako se produktivnost povećava, troškovi proizvodnje po jedinici se smanjuju, što bi na konkurentnom tržištu trebalo dovesti do pada cijena. Iako pomalo tehnička, ovu knjigu bi trebali čitati svi koji se zanimaju za monetarnu ekonomiju. Klasik.
- Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca (John Maynard Keynes, 1936)
Opća teorija jedna je od najutjecajnijih knjiga u historiji ekonomske nauke. Napisano ju je za vrijeme Velike depresije. Keynesovo djelo predstavljalo je veliku prekretnicu u načinu na koji su ekonomisti i javnost općenito gledali na ekonomiju. Keynes je zagovarao intervenciju vlade u obliku deficitarne potrošnje kako bi se nadoknadio pad ekonomske aktivnosti tokom recesije. Bez obzira slažete li se ili ne s kejnzijanskom ekonomijom, čitanje Opće teorije je od najveće važnosti ako se žele razbiti neki mitovi o Keynesovoj misli. Na primjer, smatra se da je Keynes favorizirao matematičke metode u ekonomiji. Ipak, zabrinuo se zbog njih:
„Prevelik dio novije ‘matematičke’ ekonomije samo su izmišljotine, neprecizne koliko i početne pretpostavke na kojima počivaju, a koje autoru omogućuju da izgubi iz vida složenost i međuovisnost stvarnog svijeta u labirintu pretencioznih i beskorisnih simbola ”
Ove riječi je mogao savršeno izgovoriti sam F. A. Hayek, verovatno najvažniji od njegovih intelektualnih protivnika.
Ako želite učiti o ekonomiji, predlažem da počnete s Ekonomijom u jednoj lekciji ili Slobodom izbora. Ako vam se svide, pokušajte pročitati ostale. Nećete požaliti.
