TRGOVINSKA E-VOLUCIJA U USLOVIMA PANDEMIJE

Piše: Milica Savić 

 

Od ukupne  gobalne maloprodaje u 2021. godini, očekuje se da će 19,6 odsto činiti kupovina na mreži. Prema statističkim podacima, prihodi od e-maloprodaje u 2022. će porasti na 6,5 biliona dolara sa 3,5 biliona dolara u 2019. godini, dok su predviđanja za 2021. za promet online prodaje 4,9 biliona dolara.

 

Pandemija korona virusa uticala je na gotovo sve aspekte modernog društva. Uvođenje restriktivnih mjera, zatvaranje ugostiteljskih i trgovinskih lanaca te lockdown-i širom svijeta, doveli su do prilagođavanja građana novonastalim situacijama i do promjene njihovih potrošačkih navika.

Iako je korona virus u pojedinim segmentima prouzrokovao ogromne ekonomske posljedice, istraživanja pokazuju da se e-trgovina nalazi na pragu svog zlatnog doba ostvarujući značajan rast koji se može očekivati i u narednom periodu.

Statistike kažu da će prihodi od  e-maloprodaje za 2021. iznositi 4,9 biliona dolara, dok su predviđanja za promet onlajn prodaje u 2022. godini 6,54 biliona dolara. Drugim riječima, skoro jedna patina svakog dolara utrošenog na maloprodajnu robu ove godine obavljena je preko interneta. Očekuje se da će ovaj broj nastaviti da raste u narednih nekoliko godina, što dokazuje da e-trgovina postaje sve unosnija opcija za preduzeća. Takođe, procjenjuje se da će do 2025. godine svjetska maloprodajna trgovina preko interneta premašiti 7,3 biliona dolara, a ukupan udio e-trgovine u maloprodaji će dostići 24,5 odsto.

 

PREDVODNICI E-TRGOVINE U SVIJETU

Kao najveći svjetski izvoznik, Kina je istovremeno i najveće svjetsko tržište e-trgovine čija se prodaja na mreži procjenjuje u iznosu od skoro 2,8 biliona dolara u 2021. godini, dok je drugo po veličini e-tržište Sjedinjenih Američkih Država. Prodaja na mreži iz ove dvije zemlje iznosiće preko 3,6 biliona dolara u 2021. godini, što je više od 73 odsto ukupne maloprodajne e-trgovine ostvarene širom svijeta. Stoga ne čudi podatak da više od polovine najvećih i najprofitabilnijih webshop-ova dolazi iz Kine ili SAD-a.

 

Procjenjuje se da u svijetu ima između 12 i 24 miliona stranica na kojima se odvija e-trgovina te da će se do 2040. godine oko 95 odsto ukupne prodaje odvijati putem interneta. Ova podjela između kupovine onlajn i u prodavnicama značajno se proširila 2020. godine kao rezultat pandemije korona virusa. Ipak, prema mišljenju stručnjaka to nije jedini razlog zašto je e-trgovina u porastu.

Infiltracija tehnologije u živote potrošača je i više nego doprinijela da se stvari pomjere u ovom pravcu. Podaci iz DataReportal’s latest Global Overview Report pokazuju da skoro sedam od deset potrošača širom svijeta koristi aplikacije za kupovinu. Takođe, više od polovine (55,4%) onlajn potrošača kupuje proizvode na svojim mobilnim telefonima.

Jedno od ovakvih istraživanja sprovela je i kompanija Visa na području Bosne i Hercegovine. Prema ovim podacima skoro četvrtina potrošača u Bosni i Hercegovini koristi pametni telefon za plaćanje i obavljanje transakcija, dok 48 odsto svih ispitanika planira koristiti takvu opciju u budućnosti. Trećina ispitanika počela je koristiti pametne telefone u ove svrhe tokom pandemije, dok lično iskustvo sa različitim platnim opcijama predstavlja odlučujući faktor u izboru načina plaćanja za 65 odsto učesnika u istraživanju. Za većinu ispitanika, ključne prednosti plaćanja pametnim telefonom su praktičnost (64%), jednostavnost (44%) i brzina (39%).

 

E- TRGOVINA U BOSNI I HERCEGOVINI

Iako BiH zaostaje za zemljama regiona kada je u pitanju digitalizacija pa tako i razvoj e-tržišta, COVID-19 pandemija je ubrzala proces digitalizacije. Okolnosti su natjerale mnoge kompanije da postanu dio e-trgovine kako bi opstale, kao i kupce da kupuju onlajn ukoliko su željeli proizvode iz trgovina koje nisu bile otvorene zbog propisanih higijensko-epidemioloških mjera. Za trgovce u maloprodaji, restorane i druge velike i male kompanije onlajn mogućnost prodaje bila je prijeko potrebna slamka spasa zbog narušene potrošnje na fizičkim mjestima prodaje.

U prilog pozitivnom rastu online prodaje u našoj zemlji govori podatak da je u martu 2021. godine broj aktivnih artikala na OLX.ba bio veći za 36% u odnosu na isti period prošle godine. Od toga, 40.72% otpada na artikle koji su označeni kao novi, dok 59,3% čine polovni artikli. Ovaj podatak se sam po sebi može činiti kao neprezentativan, ali ukoliko uzmemo u obzir da je 2020. godine procenat novih artikala iznosio 35,5 %, možemo vidjeti trend rasta i u ovom segmentu. Takođe, u odnosu na 2019. godinu, OLX je u 2020. zabilježio rast profesionalnih trgovaca od 25 odsto.

Pozitivan pomak ka e-trgovini jeste i činjenica da je u Sarajevu krajem oktobra 2021.godine osnovana Asocijacija za internet trgovinu “eComm” koja djeluje na području cijele Bosne i Hercegovine. Ovo je naročito značajno zbog toga što je BiH bila jedina zemlja u regiji koja do sada nije imala aktivnu Asocijaciju za razvoj e-trgovine koja će kontinuirano raditi na stvaranju povoljnog i pozitivnog okruženja za razvoj e-tržišta. Shodno tome, Asocijacija je osnovana da promoviše sigurnu internet trgovinu u BiH, da doprinese unaprijeđenju zakonodavne legislative u ovoj oblasti, te da aktivno radi na edukaciji svih učesnika u procesu e-trgovine, od trgovaca do potrošača.

Ipak, u ovom pogledu ne trebamo zanemariti nivo informatičke pismenosti u našoj zemlji. Pojedina istraživanja pokazuju da stanovnici Bosne i Hercegovine znatno rjeđe kupuju online (13%), nego što to čine stanovnici zemalja EU (60%). Analizom e-tržišta ustanovljeno je da je slaba razvijenost e-tržišta u BiH, između ostalog, posljedica nedovoljnog znanja kupaca i prodavaca o e-tržištu. To utiče na percepciju kupaca o sigurnosti i isplativosti ovog načina kupovine, kao i na percepciju prodavaca o ograničenjima i mogućnostima ovog kanala prodaje roba i usluga.

 

Ovaj tekst Milica Savić napisala je kao jedan od zadataka u okviru Škole ekonomskog novinarstva 2021. čiji je bila polaznik.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.