Nakon što je krajem prošle godine propao pokušaj da se u Parlamentu FBiH usvoje kontroverzni Prijedlog zakona o porezu na dohodak i Prijedlog zakona o doprinosima, Vlada FBiH na sjednici zakazanoj za 28. i 29. mart 2022. ponovo će tražiti podršku Parlamenta Federacije BiH za ove kontraverzne zakone. Iako je većina ekonomskih stručnjaka, privrednika i građana koji će direktno biti pogođeni predloženim izmjenama upozoravala da Prijedlog zakona sadrži mnoge nedostatke te da će mnogim kategorijama stavnoništa i privrednim granama nanijeti enormnu štetu, Vlada FBiH istrajava na identičnom prijedlogu, bez uvažavanja mišljenja struke i bez organiziranja javne rasprave.
Koliko je neozbiljan pristup Vlade FBiH poreskoj politici, jednom od najvažnijih pitanja za ekonomiju i razvoj bh. društva, govori činjenica da su ovi prijedlozi zakona (uz nekoliko manjih izmjena) pripremljeni još 2016. godine. Ne treba posebno naglašavati da su se ekonomske prilike u BiH i svijetu od te godine značajno promijenile.
Primjerice, od tada smo u BiH svake godine ostajali bez nekoliko desetaka hiljada radnika zbog iseljavanja. Broj penzionera je značajno povećan. Radna snaga je smanjena. BiH je, kao i ostatak svijeta, prošla težak period korona krize, nakon koje je došao period inflacije, odnosno rapidnog rasta cijena koji je zbog agresije Rusije na Ukrajinu dodatno pojačan. Plate u BiH čak nisu ni iste, nego su manje (za istu platu možemo kupiti manje).
Vlada FBiH učestalo se hvali rekordnim naplatama poreza i rastom budžetskih prihoda, međutim, ova činjenica vlastima u Federaciji nije dovoljna da rast budžetskih prihoda iskoristi kao priliku za smanjenje poreskih nameta, čime bi se realnom sektoru omogućilo lakše poslovanje i brži razvoj. Umjesto toga, predlaže se poreska reforma s „neutralnim efektom“, na način da jedna vrsta nameta (doprinosi) bude smanjenja, a čitav niz drugih nameta povećan ili uveden.
Dok bi s jedne strane doprinosi trebali biti smanjenji s ukupno 41,5% na 32,5%, s druge će se redom povećati postojeći i uvoditi novi porezi. Porez na dohodak tako bi s 10% trebao biti povećan na 13%, topli obrok, regres na godišnji odmor, prevoz, te pomoć poslodavca radniku bi bili oporezovani također stopom od 13%.
No, ako u ovoj formi budu usvojeni zakoni, određene kategorije će plaćati znatno veće poreze, poput radnika na ugovorima o djelu, autorskih ugovora ili freelancera.
Npr. za ugovore o djelu će se sada plaćati iste stope doprinosa kao i za puni radni odnos, dok se i dalje neće moći koristiti usluge zdravstvenog osiguranja niti će uplaćena sredstva biti uračunata pojedincima u penzioni fond, iako će se povećati stopa doprinosa.
Freelanceri bi prema ovom prijedlogu najgore prošli. Umjesto dosadašnjih 10%+ 4%, sada će plaćati 13%+32,5% za svaku uplatu iz inostranstva.
Da stvar bude gora, u vremenima krize kada većina vlada pribjegava rješenjima smanjenja poreskih nameta, troškova i olakšavanja poslovanja, Vlada FBiH insistira na zastarjelom prijedlogu zakona prema kojem se čitav niz nameta povećava, a koji bi, za neke kategorije stanovništva poput freelancera, bio katastrofalan.
Danas živimo u jednom potpuno drugom vremenu, gdje zakoni ove vrste trebaju ispuniti sasvim jednu drugu svrhu, a to je da kroz značajnije rasterećenje poreza i doprinosa, poslodavci imaju manje izdatke za radnike, a radnici veće neto plate.
Stoga, pozivamo zastupnike u oba doma Parlamenta FBiH da odbiju ove sramotne prijedloge zakona, ali i da djeluju amandmanski. Ono što je, prema našem mišljenju, potrebno učiniti jeste bezsuslovno smanjenje doprinosa na plate, bez da se zauzvrat povećavaju bilo kakvi drugi nameti.
Apelujemo na zastupnike u Parlamentu FBiH da maksimalno djeluju amandmanski na ove zakone i to na način da ostane zbirna stopa od 10% na porez na dohodak, da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25% (umjesto 32,5%), da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inostranstva plaća samo porez na dohodak od 10%, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa (sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga), te da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plate.
