Liberali uvjerljivo trijumfirali u Estoniji

Piše: Dr. Detmar Doering

Ankete su dugo vremena izgledale kao da je vlada koju vodi liberalna premijerka Kaja Kallas u Estoniji ozbiljno prijetila rastuća desničarska populistička snaga. Ali ankete su ankete, a izbori su izbori, a to se dvoje ne poklapa uvijek. To je definitivno bio slučaj na parlamentarnim izborima prošle sedmice u Estoniji. Jer izborna pobjeda liberala teško da je mogla biti trijumfalnija.

S 31% i 37 zastupničkih mjesta (od ukupno 101 zastupničkog mjesta u parlamentu) Reformistička stranka postigla je svoj najbolji rezultat od osnutka 1994. Time je potvrdila svoju poziciju – što je rijetkost u međunarodnom kontekstu – da je i stvarna narodna stranka i jasno klasično liberalna stranka. Na izborima 2019. osvojili su 28,9% i 34 mjesta.

Ekstremno desna populistička stranka EKRE dobila je 15,8 posto i 17 mjesta. U anketama je i dalje bila bare-bare s Reformistima. Sada je čak i malo izgubila u odnosu na 2019., gdje je imala veliki iznenađujući uspjeh. Tada je osvojila 17,8% glasova i 19 mandata. Rezultat je ispod očekivanja, ali se mora primijetiti i konsolidacija stranačkog sistema u zemlji. Na kraju, politika popuštanja prema Rusiji (npr. protiv isporuke oružja Ukrajini), koja je također kontroverzna među estonskim desničarskim populističkim glasačima, možda je imala učinak odvraćanja, dok su glasovi među glasačima u snažnoj ruskoj manjini ostali podložni kontroli. .

Ruska manjina tradicionalno je glasala za više socijalno-populističku Stranku centra, koja se tokom svoje vlade od 2016. do 2021. činila prilično podijeljenom i narušila je svoj imidž. Pala je s 21,3% (2019.) na 14,5% glasova i sada ima samo 16 mjesta (2019. 26 mjesta). Da je osvojila više, većina analitičara smatra da bi Stranka centra (iako sama nije desničarski ekstremisti) ušla u koaliciju s EKRE.

 

Kallas je u poziciji snage i može sama birati svoje koalicijske partnere

A tu je i penjač na izborima, progresivna stranka Eesti 200, koja je dobila 13,6% glasova i 14 mjesta. Relativno nova stranka, koja je osnovana 2019., nudi se kao koalicijski partner reformistima zbog velikog preklapanja s njihovim programom. Međutim, većina od jednog mjesta koju bi takva koalicija imala bila bi krhka. Ali Kaja Kallas – koja je sada i nova premijerka – ne treba brinuti o takvim stvarima. Jer je u poziciji snage i može sama birati koalicijske partnere.

Jer to bi također funkcioniralo s njihovim prethodnim koalicijskim partnerima, socijaldemokratima (9,4% – 9 mjesta) i konzervativnom Isamaom (8,4% – 8 mjesta). Isamaa je prije toga nastojala ojačati svoju poziciju na vagi jer je također bila spremna koalirati s EKRE-om. Ovo je postalo matematički nemoguće zbog rezultata. Uđe li ova stranka u koaliciju s Reformskom strankom, njihov je potencijal za pritisak prilično mali. S ovim rezultatom, Kaja Kallas bi trebala biti u stanju odrediti politički kurs zemlje na dosljedan i siguran način.

 

Estonija je bila među zemljama koje su se najoštrije protivile Putinu

Što je u konačnici zaslužno za uspjeh Reformističke stranke? Gotovo “prirodna” vladajuća stranka može se prije svega osvrnuti na dugu uspješnu priču koja joj je donijela veliki broj redovnih birača. Bila je to stranka koja je tržišnim reformama, tehničkom obnovom (Estonija je uzorna zemlja digitalizacije) i dosljednom politikom povezivanja sa Zapadom, tj. s NATO-om i EU dovela državu u vrh bivših sovjetskih tranzicijskih zemalja po prosperitetu. Kaja Kallas uvijek je jasno zastupala te vrijednosti. Njihova popularnost značajno je pridonijela izbornoj pobjedi. Dobila je nevjerojatnih 31.821 glas u svojoj izbornoj jedinici – više od bilo kojeg kandidata na bilo kojim izborima od nezavisnosti 1991.

 

Njeno jasno pozicioniranje pomoglo joj je prije svega u suočavanju s ruskim agresorskim ratom protiv Ukrajine. Među njima, Estonija je bila jedna od zemalja koje su se najjasnije suprotstavile Putinu i zagovarale sveobuhvatnu, pa i vojnu podršku Ukrajini. Mnogi Estonci još uvijek imaju najgora sjećanja na sovjetsku okupaciju, zbog koje su stranke koje su nesigurni kandidati (Stranka centra) ili tajni Putinovi prijatelji (EKRE) postale vrlo sumnjive među velikom većinom glasača. To je ljude natjeralo na glasačke kutije. Na izborima je učestvovalo ukupno 615.009 birača (više od polovice digitalno); značajno povećanje u odnosu na 565 028 iz 2019. i ponovno rekordan rezultat.

Glasači u Estoniji nedvosmisleno su glasali za veze sa zapadom i nastavak modernizacije zemlje. To se može samo pozdraviti.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *