Piše: Danijal HADŽOVIĆ
Estonija zauzima posebno mjesto među tranzicijskim uspjesima. Kao i Bosna i Hercegovina, u tranziciju je ušla bez ozbiljnije demokratske tradicije i razvijenih institucija. Nezavisnost je prvi put stekla tek nakon Prvog svjetskog rata, da bi već 1940. bila pregazila sovjetska armija. Početkom 1990-ih, raspad SSSR-a ostavio je Estoniju u ruševinama: inflacija je dostigla 1000%, cijene goriva skočile 10.000% u jednoj godini, prodavnice i budžet bili su prazni, a građani su stajali u redovima za hljeb.
U takvim uslovima, mladi premijer Mart Laar povukao je poteze koji su promijenili sudbinu zemlje. Njegova reformska filozofija bila je radikalna i jednostavna: tržište će kazniti neuspješne, a nagraditi one koji se prilagode. Ključne lekcije koje je Estonija primijenila:
-
Vladavina prava i novi ustav kao preduslov svih reformi.
-
Dosljednost u provođenju odluka, bez obzira na kratkoročne bolne posljedice.
-
Promjena mentaliteta – prebacivanje odgovornosti sa države na građane i poduzetnike.
Pod sloganom „Radi, ne čekaj pomoć“ (Trade, not aid), Estonija je ukinula carine, subvencije i privilegovane kredite, ostavivši preduzećima izbor: biti rentabilan ili nestati. Uvedena je ravna porezna stopa (flat tax), smanjeni porezi, liberalizovana trgovina i stvorena slobodna tržišna zona.
Ali najvažnije – Estonija nije pokušala graditi na zastarjelim modelima industrijalizacije. Umjesto toga, odlučila je napraviti skok u digitalno doba. Još devedesetih pokrenuta su ulaganja u IT sektor koja su dovela do stvaranja Skypea, prodanog Microsoftu za 8,5 milijardi dolara, te razvoja start-up scene koja danas izbacuje globalne uspjehe poput Bolt-a ili Wise-a (TransferWise). Tallinn je danas jedan od vodećih evropskih start-up hubova.
Digitalna država
Estonija je pionir e-vlade (e-government). Danas je gotovo sve moguće obaviti online:
-
glasati na izborima,
-
osnovati firmu za svega nekoliko minuta,
-
podnijeti poreznu prijavu za tri minute,
-
pristupiti svim javnim uslugama putem jedinstvene digitalne lične karte.
Čak 99% administrativnih usluga dostupno je putem interneta, a elektronika i digitalne tehnologije čine gotovo polovinu izvoza. Estonija ima najveći broj start-upova po glavi stanovnika u Evropi i uživa reputaciju „baltičkog tigra“.
Bosna i Hercegovina: suprotan put
Bosna i Hercegovina, koja je ratom izgubila gotovo milion ljudi, krenula je potpuno drugim putem. Umjesto tržišnih reformi i otvaranja prostora za nove ideje, provođena je tajkunska privatizacija koja je uništila industrijsko naslijeđe. Političke partije nastavile su sa praksom kadroviranja i kontrole ekonomije, stvarajući ambijent u kojem je najisplativije raditi u državnoj upravi ili nevladinom sektoru – u raspodjeli, a ne u proizvodnji.
Dok su Estonci stvarali uslove za digitalnu budućnost, BiH je ostala zarobljena u prošlosti, iscrpljujući se u etničkim podjelama, nostalgiji i destrukciji vlastite ekonomije. Estonija je pokazala da uspjeh ne zavisi od početnih uslova, već od vizije, discipline i promjene mentaliteta. BiH, naprotiv, ostala je talac partijskog feudalizma i neodgovorne političke klase.
Razlika između dvije zemlje, koje su tranziciju započele iz gotovo istih ruševina, danas je nepremostiva. Estonija je digitalna nacija i evropski „tigar“, dok BiH ostaje tamni vilajet Balkana – osuđen na stagnaciju sve dok ne pronađe vlastitog Marta Laara ili makar volju da preuzme odgovornost za svoju budućnost.
Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima “života, slobode i težnje za srećom”.