Kako smo dobili novi Zakon o obrtu: Je li moralo ovako dugo trajati

Piše: Danijal Hadžović

 

Na nastavku 12. sjednice koja je održana 9.9.2021., delegati Doma naroda Parlamenta FBiH su usvojili Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, koji ovim, nakon što je prethodno usvojen i na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, sada može da stupi na snagu.

Duga borba

Novi Zakon obrtnicima u Federaciji BiH donijet će brojne pogodnosti. Obrtnici će, između ostalog, sada biti u mogućnosti da dobiju carinski broj i bave se vanjskotrgovinskim poslovanjem. Također, dobijaju mogućnost bavljenja obrtom bez strikne stručne spreme, skraćena je i pojednostavljena procedura registracije, omogućeno je i penzionerima obavljanje obrta kao dopunskog posla, itd….

Iako je usvajanje Zakona o obrtu svakako hvale vrijedan potez Vlade i Parlamenta FBiH, on je, nažalost, na površinu izbacio i mnoge negativne pojave u našem društvu.

Najprije, postavlja se pitanje, zbog čega je sve to moralo toliko dugo trajati. Postojeći Zakon je obrtnicima i onima koji su željeli to postati postavljao ozbiljne prepreke i okove. Ipak, odgovornim političkim predstavnicima se nije žurilo.

Proces donošenja novog Zakona o obrtu započeo je još 2015. godine i njegovo donošenje preporučivale su i strane ambasade i ozbiljne strane organizacije.

Liberalni forum prepoznao je važnost i potrebu donošenja novog Zakona o obrtu koji bi obrtnicima znatno olakšao poslovanje i omogućio zamah ovog sektora u BiH. Stoga smo se, s početkom 2019., odlučili angažirati na promociji ovog zakona i skrenuti pažnju javnosti na probleme s kojima se suočavaju obrntnici u Bosni i Hercegovini. U tom cilju razgovarali smo s većinom parlamentaraca u oba doma Federalnog parlamenta, stupili smo u kontakt s desetinama obrtnika, uspostavili saradnju s nadležnim Minstarstvom razvoja, poduzetništva i obrta te započeli razgovore s Obrtničkom komorom. U tim aktivnostima posebno je angažovan i agilan bio kolega Adis Muhović. I sami smo stekli daleko bolji uvid po pitanju stanja među obrtima u BiH te mislimo da smo napravili značajne uspjehe po pitanju promocije značaja obrtničke djelatnosti, kako u širokoj javnosti, tako i među političkim partijama.

Ipak, kroz naše aktivnosti upoznali smo i onu tamnu stranu našeg političkog sistema, odnosa u društvu i stavljanju uskih ličnih interesa iznad općeg dobra.

 (Konferencija Liberalnog foruma o Obrtima u FBiH, februar 2020.)

 

Harač i politikanstvo

Krenimo redom. Kada je u pitanju sama Obrtnička komora, utisak kojem se nismo mogli oteti je da je njenom rukovodstvu puno više bilo stalo do vlastite, nego do dobrobiti obrtnika. Naime, upravo je Obrtnička komora FBiH bila jedan od predvodnika rušenja Prijedloga zakona o obrtu u 2020. Iako je Komora iznosila i neke utemeljene zamjerke na predloženi zakon, poput činjenice da ni novi zakon nije omogućavao kupoprodaju obrta (za šta je bila potrebna izmjena i nekih drugih zakona), nismo se mogli oteti utisku da je njihov glavni motiv u svemu bio obezbijediti što unosnije obavezne članarine za samu Komoru. Upravo je niska, ikao obavezna članarina od mjesečno 2 KM za Komoru, bila jedna od glavnih zamjerki koji su se od rukovodstva Komore mogli čuti na predloženi Zakon. Naime, u Komori su htjeli da članarina bude veća, konkretno 1% od prosječne neto plate. Zbog toga su nastupali krajnje negativno prema Zakonu i aktivno lobirali za njegovo rušenje.

Za naše argumente da je bolje podržati prijedlog daleko boljeg novog zakona, makar i nesavršenog, nego sve rušiti i vraćati stvari na nulu koja podrazumijeva ponovo pokretanje duge i komplikovane parlamentarne procedure, Komora nije pokazivala previše razumijevanja.

Također, doslovno svi obrtnici s kojima smo bili u kontaktu, a koji su bili vrlo zahvalni zbog našeg angažmana, govorili su nam da nemaju nikakvu niti podršku niti komunikaciju s Komorom, te da im nije jasno čije ona interese zastupa.

(Iako je Liberalni forum bio u potpunosti protiv toga da Zakon određuje iznos obavezne članarine za Komoru, jer smatramo da članstvo ne treba da bude obavezno i da ovo pitanje Komora i obrtnici trebaju sami da dogovaraju, Ministarstvo je u Prijedlogu Zakona iz ove godine odlučilo izaći Komori u susret, te ugraditi rješenje da članarina za Komoru iznosi 0,5% od prosječne neto plate u Federaciji BiH).

Također, i politikanstvo je, očekivano, bilo na sceni. SDP BiH odučio se u protivljenju predloženom Zakonu potpuno slijediti Komoru. Čak su i pred glasanja u Domu naroda početkom 2020. godine. kao svoje amandmane predložili identične zahtjeve koje je imala Komora, kopirajući čak i njihove tehničke greške (o čemu smo pisali ovdje). SDP je pritom, Komoru predstavljao kao tijelo koje štiti radnika i njihova prava, potpuno ignorišući činjenicu da je samo 17% obrtnika plaćalo članarinu Komori i da su mnogobrojni obrtnici tvrdili da s Komorom nemaju nikakve veze.

Neodlučni su bili i iz Naše stranke. Iako su se u potpunosti slagali s nama da je potrebna promjena Zakona o obrtu te da predloženi novi zakon donosi brojna poboljšanja, NS je bila rezervisana po pitanju samih procedura i načina na koji je Zakon predložen, pa su prilikom glasanja odlučili biti suzdržani. Ostale stranke, s izuzetkom nekih pojedinačnih zastupnika i delegata, bile su Za zakon.

Ipak, Zakon u Domu naroda u 2020. godini nije pao ni zbog protivljenja SDP-a, ni zbog suzdržanosti Naše stranke. Pao je zbog mnogo banalnijeg i sramotnijeg razloga.

U u februaru 2020. godine u Domu Naroda nije dobio potrebnu većinu, a razlog je bio u izostanku ogromnog broja delegata. Od prisutna 42 delegata, za Zakon je glasalo 29 delegata, 8 delegata je bilo protiv, a 5 suzdržanih, što znači da je za usvajanje nedostajao samo 1 glas „za“, koji bi se sigurno našao među čak 16 delegata koji su odsustvovali sa sjednice.

Druga sreća

Na 12. sjednici održanoj u julu 2021. ponovo je bilo pristutno samo 42 delegata, a do trenutka kada se trebalo glasati o Prijedlogu, u sali je ostalo tek oko 40 delegata. Stoga je izjašnjavanje odloženo za nastavak sjednice.

Na kraju je Zakon usvojen na nastavku sjednice Doma naroda 9. 9. sa 37 glasova ZA od potrebnih 30. Nije bilo glasova Protiv. Činjenica je da nije bilo glasova PROTIV, a da je Zakon usvojen sa samo 37 glasova od ukupno 58 delegata, pokazuje kako pojedini  narodni predstavnici shvataju svoj posao.

Nevjerovatno je i porazno da je pojedincima koji, za bh. prilike imaju enormna primanja za svoj zastupnički angažman, problem jednom mjesečno ili čak i rjeđe, pojaviti se na svom radnom mjestu, te da ih previše ne muči činjenica što od njihovih glasova zavise životi i prosperitet miliona građana.

Konkretno u ovom slučaju, zbog nedolaska pojedinih delegata na sjednicu, za 50.000 obrtnika su za još cijele dvije godine (i to u vrijeme kada je nastupila koronakriza) prolongirane muke koje su podrazumijevale poteškoće u registraciji obrta, nabavljanju materijalna za proizvodnju, izvoz im je gotovo bio ni nemoguć… U brojkama – možete zamisliti koliko je to samo izgubljenih miliona, radnih mjesta, radnih sati, stvorenih vrijednosti…

No te odgovornosti koju imaju prema građanima, neki od naših političkih predstavnika očigledno nisu svjesni.

Na kraj je ipak najvažnije je da je novi Zakon usvojen i da su naši obrtnici dobili mnoge olakšice za svoje poslovanje. Liberalni forum je i u ovom periodu, naravno, javnosti skretao pažnju na važnost usvajanja ovog zakona te smo održavali redovnu komunikaciju sa zastupnicima, delegatima i obrtnicima.

Ako smo barem i malo utjecali na činjenicu da ovaj put nije bilo glasova protiv novog zakona, zadovoljni smo postignutim.

Zakon o obrtu je samo kap u moru. Bosna i Hercegovina vapi za još desetinama zakona koji će olakšati poslovanje, unaprijediti rad institucija i omogućiti slobodnije i pravdenije društvo. No, uz ovakve odnose na političkoj sceni i način donošenja odluka, slobodno i prosperitetno društvo čini se da će još dugo ostati daleki ideal.

U nastavku donosimo ključna poboljšanja koja donosi novi Zakon.

 

Ovo su najznačajnija unapređenja koje donosi novi Zakon

  1. Omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika

Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom činjenicom da više neće morati koristsiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža.

  1. Po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme (ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte)

U vrijeme kada je znanje dostupno na dlanu, doslovno u našim pametnim telefonima, te kada svaka osoba može sama da nauči da radi mnoge poslove, pa i da od svog hobija započne zarađivati, mi živimo u realnosti u kom zakonsko rješenje kaže da samo osoba sa završenom „drvnom školom“ može biti stolar, s „ugostiteljskom“ kuhar, a IT usluge pružati samo osoba koja je završila elektrotehničku, IT smjer gimnazije ili neki IT fakultet. Ako novo zakonsko rješenje prođe Dom naroda, ukida se “licenciranje” za registraciju obrta, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registruju željeni obrt, pa ćete bez nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znate raditi i za koju neko želi da vas plati, bez obzira da li je to restoran, web ili grafički dizajn, pisanje različitih sadržaja, audio/video produkcija, restauracija namještaja ili farbanje/oslikavanje zidova… Dok god ne mislite preko noći postati doktor ili advokat (posebni propisi još uvijek važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i niko vam neće tražiti „validnu diplomu“.

  1. Skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta

Registracija i zatvaranje obrta u FBiH je i sada značajno brže nego registracija firme (d.o.o.), ali registracija još uvijek može potrajati, pa na izdavanje Rješenja o početku obavljanja djelatnosti „preduzetnik u pokušaju“ može čekati od 1 do 10 dana. U RS organ (opština) ima rok za izdavanje rješenja od 2 dana, a takva je odredba i u Prijedlogu zakona u FBiH – ograničen je rok za izdavanje rješenja, pa ćete rad moći početi samo 2 dana nakon predavanja dokumentacije. Po prvi put su uvedene i mjere sankcija za odgovorna službena lica, ako u propisanom roku ne donesu rješenje. Dakle, građani više nisu bespomoćni i osuđeni na čekanje i dobijaju kontrolu nad radom službenika.

  1. Pri registraciji se prikuplja manje papirologije

Trenutno, da bi otvorili obrt u FBiH morate pokucati na 12 (ili 13 vrata) i to na 8 (ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna uprava, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO – opciono, dok se u RS morati pokucati na 7 (ili 8 vrata), na 6 ili 7 adresa, po redu odlaska: porezna uprava, sud za prekršaje, opština, pečatoreznica, banka, distributer fiskalnih sistema, UINO – opciono[4]. Novim je rješenjem u Prijedlogu zakona omogućeno da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i nerve.

  1. Ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika

Obrt nije pravno, već fizičko lice. Stoga ne može odgovarati ulagačkim kapitalom, jer iako ima ID broj od porezne uprave, za poslovanje obrtnik odgovara svom svojom ličnom imovinom, što znači da mora biti mnogo oprezniji u toku poslovanja i biti oprezan u planiranju poslovanja i zaliha novca za izmirenje obaveza obrta. Ukoliko se ipak obrtniku desi greška i ošteti stranku/klijenta, po trenutno važećem Zakonu, sve što ima na svoje ime može postati predmetom ovrhe. Novim rješenjem u Prijedlogu zakona izvršenje je ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja – dakle ne mogu vam uzeti krov nad glavom i alat za rad.

  1. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta

Po trenutnom Zakonu, ako uđete kod sajdžije, auto mehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu (nećete bateriju ili kaiš za sat kupovati u trgovini – gdje se to uopšte kupuje?, pa to nositi sajdžiji). Da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u „prekršaj prodaje“, zbog toga često dobijaju kazne ako ih „uhvate“ sa izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodatu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio, te će Vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovno kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom.

  1. Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima nediskriminatorno obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja

Prema trenutnom Zakonu, samo osobe koje su zaposlene i one koje su otišle u „punu penziju“ mogu registrovati obrt kao dopusnku djelatnost koja osobi omogućava jeftino vođenje poslovanja (do 2h rada na dan), jer niste dužni obračunavati i plaćati doprinose, a ni „prekidati“ penziju. Novim rješenje će sve osobe u penziji moći registrovati dopunsku djelatnost, čak i ako nisu penziju stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

  1. Predviđen je obrtni registar

Obrtni registar je informacioni sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima. Njime će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta (FMRPO). Registar će sadržavati podatke o obrtnicima i licima koja obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i biće obavezan. U Federaciji BiH trenutno ima oko 51 hiljada aktivnih obrta, ali trenutna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko tačno obrtnika posluje u FBiH.

  1. Bolje je definisano ko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta

Ove je dopuna na Prijedlog koji je pao u 2020. godini. Novi Prijedlog je u članu “Članovi zajedničkog domaćinstva” preciznije difinisao da “Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu” (dopunjeno – precizirano). Za pomaganje obrtniku tokom bolovanja, odmora ili službenog putovanja, članovi domaćinstva će s obrtnikom morati potpisati ugovor o djelu, a to je jedna od stvari koja se propisuje drugim zakonskim rješenjima, poput Zakona o radu.

  1. Prestanku obrta po sili zakona

Na osnovu zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obaveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Na prijedlog delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH precizirano je da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ (opština) rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kog razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, bez da on treba ili mora to učiniti.

  1. Nema više obaveze izdavanja obrtnice kao isprave

Ova isparava (tj. ove, „mala“ i „velika“ obrtnica) je obavezna po trenutno važećem Zakonu, ali se zbog tehničkih prepreka uopšte nije izdavala. Njeno ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći Zakon. I ne, to nije „diploma obrtniku“ kako neki tvrde, obrtnicima je dovoljna obaveza isticanja rješenja porezne uprave sa ID brojem.

  1. Članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći Zakon

Članarina se ne može propisati u iznosu većem od 0,5% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu (prosječne neto plate u FBiH) koju objavljuje Federalno ministarstvo finansija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%), ali je u odnosu na prethodni Prijedlog koji je pao u februaru 2020. godine povećana sa 2 KM, na max ≈5 KM).

Visinu članarine i način raspodjele iste utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH svojom odlukom (nema razlike u odnosu na važeći Zakon, ali ima u odnosu na prethodni Prijedlog, kada je visina bila propisana Zakonom (2 KM).

  1. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske svojine.

ZABUNA OKO PRODAJE OBRTA

Ovim Zakonom je eksplicitno definisano da se obrt može prepustiti samo članu porodice. No, ako želite prodati obrt, tu mogućnost definiše Zakon o obligacionim odnosima i ista je definitivno moguća, a u skladu s sličnim odredbama se ista vrši u Republici Srpskoj za samostalne preduzetnika (kako se tamo definišu obrti). Obrt sa svom tradicijom obrta (brendom), ćete moći prodati ako zaštitite ime obrta kao žig pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Tako ćete, uz recepte ili metodologiju rada, sredstva za rad, nekretnine, poslovne konekcije i ostale opipljive vrijednosti koje posjedujete kao fizičko lice, kupoprodajnim ugovorom moći prenijeti i pravo na korištenje zaštitnog znaka i tradicije koja ide uz taj znak. Na taj način ćete se moći povući iz posla i prodati nekom svu vrijednost svog obrta kao uspostavljenog lokalnog brenda, čime će se izbjeći gubljenja vrijednosti brenda i gubljenje tradicije poslovanja.

Na kraju, novi Zakon je izuzetno dobar i bez obzira što prodaju obrta čini nešto skupljim poduhvatom (zbog cijene koštanja registracije žiga), vrlo je važno usvojiti ga kako bi obrtnici počeli uživati koristi koje bi dobili usvajanjem i brzom primjenom zakona.

O autoru
Danijal Hadžović Publicist, novinar, politolog i osnivač Liberalnog foruma. Zagovara i promoviše izgradnju Bosne i Hercegovine na vrijednostima "života, slobode i težnje za srećom".

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *