✓ Obmanjivanje javnosti’
Obzirom na značaj Uredbe o minimalnoj plati i sa socijalnog i sa ekonomskog aspekta, te opravdane i burne reakcije javnosti, podijeljenih stavovi koje je ova Uredba prouzročila, bitno je istaći da profesori ekonomske provinijencije NE odobravaju predmetnu Uredbu i da na različite načine, iz različitih uglova promatranja, pojašnjavaju i upozoravaju na moguće neželjene efekte i posljedice provedbe ove Uredbe.
Zašto problematiziram(o) predmetnu Uredbu?
Već 15 godina radimo različite analize na tragu kojih bi bilo moguće ostvariti smanjenje ukupne stope poreskog opterećenja rada u FBIH, čime bi se otvorio prostor za povećanje minimalne plate. Sila brojeva je neumoljiva, uz sveprisustvo nebrojeno mogućnosti i različitih rješenja. Izbor riješenja ovisi o ciljevima reforme, i principima od kojih se polazi, a koji čine metodološki okvir i diktiraju parametre i izbore metoda analize. Mnogo toga je rađeno u protekloj deceniji, i na strani prethodne Vlade, dosta analiza i uz pomoć MMF-a. I šta, bi od svih tih analiza?
Imajući u vidu navedeno, danima očekujem da Vlada Federacije izađe u javnost sa analizama i studijama na osnovu kojih je donijela ovakvu Uredbu. Ništa se ne dešava po ovom pitanju, a Uredba ostaje na snazi!? Obzirom da Vlada nije predočila javnosti ništa ni nalik na, ono što je neminovno i obvezujuće pri donošenju ovakvih odluka, a to je – ex ante Policy Impact Analysis-, ne preostaje mi ništa drugo, nego da se osvrnem na ono što je do sada prezentirano javnosti, a to su ‘neki podaci’ koje je iznio Ministar Hrnjić. Pa da počnem.
Gdin Hrnjič je u javnost izašao sa pomno probranim podacima, koji navodno impliciraju da je Uredba koja je donesena osnovana i opravdana. U nastavku izdvajam ‘analitiku’ gdina Hrnjića (link na tekst dostupan u komentaru ispod), kako slijedi:
~ od 25 000 registriranih preduzeća, oko
17 000 njih posluje sa dobiti!
~ ukupna ostvarena neto dobit preduzeća iznosi 5,3 milijarde KM
~ prosječna ostvarena dobit po radniku iznosi 10.788 KM, prosječna profitna marža 7,6%
~ prosječni trošak plata u preduzećima sa većinskim privatnim kapitalom iznosi 12.2%
Na osnovu ove statistike, ministar Hrnjić nas želi uvjeriti da poslodavci ne samo da ‘imaju mogućnosti i prostora da isplaćuju veće plate radnicima’, već vješto aludira i na to, da pojedini poslodavaci, moguće je, ostvaruju ‘nepravednu i neosnovanu dobit’ na račun izrabljivanja radnika.
Igra brojeva koju koristi ministar Hrnjić, kako bi nas uvjerio da je dao podršku ovoj Uredbi temeljem nekih analiza, govori više od hiljada riječi! Užasavajuća i poražavajuća je spoznaja da je Uredba o minimalnoj plati, koliko shvatam iz javnog diskursa, donesena na osnovu ‘ovih brojeva’! O čemu se zapravo radi.
Pomenuti pokazatelji su polazni indikatori, koji u najboljem slučaju mogu biti korisni da se sagleda ‘prag’ prosječnog opterećenja troškova plata, i uvidi prostor za mogući rast troškova plata. Ono što pak ministar ne vidi, a to je da gotovo pola registriranih preduzeća ne ostvaruje dobit, i to je jedan bitan polazni pokazatelj koji jasno upućuje na dihotomiju u poslovanju preduzeća, a koji može biti zabrinjavajući. No dobro, da se vratim na brojeve ministra. Ukoliko se prosječni parametri ‘dobiti po uposlenom’, ili ‘troškovi plata u ukupnim rashodima’ ne gledaju za svaki sektor posebno, onda zapadamo u zamku statističkog prosjeka! Da pojasnim, ovi brojevi koje nam predočava ministar Hrnjić, počivaju na izračunima prosjeka za realni sektor u cjelosti, te nam za ovu Uredbu ne znače ništa, doslovce! Ne zaboravimo, realni sektor obuhvata i finansijski sektor i trgovinu i….. Stoga ovi indikatori, nemaju nikakvu snagu, niti nam daju mogućnost ocjene i procjene realnih efekata primjene ove Uredbe na ‘survelinece’, na konkurentnu sposobnost uslužnog sektora, prerađivačkog sektora u cjelosti, baška procjenu efekata na sektorskom nivou. Svi pomenuti indikatori godina Hrnjića imaju veze sa Uredbom o minimalnoj plati, taman koliko i intuitivno poimanje prosjeka –
Nogama mi vruće, glavi mi hladno, u prosjeku mi je toplo!
Umjesto zaključka pitanje – Kakve veze ima prosječan podatak o ‘učešću troškova rada u ukupnim troškovima’, sa procjenom realnih efekata povećanja troškova rada na:
– zaposlenost
– produktivnost (iskazanu dodajnom vrijednosti po zaposlenom)
– ekonomiju obima
– rast obima proizvodnje za pojedinačne sektore (industrije)? Nema nikakve! Kakve procjene su rađene glede uticaja na konkurentnu sposobnost izvozno -orijentiranih prerađivačkih industrija, imajući i vidu enorman porast troškova rada, koji je nezapamćen u ekonomskoj istoriji, ako govorimo o omjeru rasta troška bruto plaća predviđenih ovom Uredbom?
Nema potrebe da postavljam dalje pitanja, a mogla bih ih upitati zašto 1000, zašto ne 1200, 1500..?
✓ Odsustvo znanstvenog pristupa
Kako neukim i bahatim ‘vladarima’ objasniti i predočiti, koliko je samo važno zadržati naučni pristup za ostvarenje željenog cilja, a to je povećanje minimalne plate. Izmjene seta fiskalnih zakona i definiranje visine minimalne plate radi se na osnovu kompleksnih matematskih i kvantitativnih metoda, uz čiju pomoć se dolazi do nekoliko mogućih riješenja o visini ukupnog poreskog opterećenja rada – specifičnih poreza i visine doprinosa i naknada, ovisno o željenim ciljevima reforme i principima koji se žele zadržati ili ostvariti putem provedbe reforme, poput – odriživ penzioni sistem, neutralan efekat na javne prihode, neutralan efekat povećanja troškova rada na realni sektor ….., ovisi!? Nakon provedbe ovih analiza, gdje se višestrukim metodama dolazi do različitih parametara i mogućih setova riješenja, ulazi se u drugu fazu naučnog pristupa čiji cilj je iznaći ‘optimalno’ ili naefikasnije riješenje. To je jedna od najzahtjevnijih istraživačkih aktivnosti, jer ovisi o rezultatima simulacionih i regresionih analiza, i drugih metoda procjene ‘policy efekata’ po različitim parametrima. Nauka je to, nije šala.
Konačno, ako govorimo o ovoj Uredbi, ne mora Vlada raditi ove komplicirane analize za potrebe utvrđivanja osnovanosti ove Uredbe! To je potrebno raditi prije provedbe fiskalnih reformi kojima se definiraju strukturni parametri i dinamika tržišta rada. Ako govorimo o utvrđivanju osnovanosti ove Uredbe, primjera radi, dovoljno je bilo da se Vlada drži proste matematike i uradi nekoliko jednostavnih sektorskih analiza, kojim bi se utvrdio koliki trošak rada u prosjeku mogu podnijeti pojedine djelatnosti, i nekoliko još sličnih analiza! Osnova za zabrinutost znanstvenika ekonomske provinijencije je mnogo, duga priča. No primarni, leži u činjenici da, u strukturi troškova pojedinih prerađivačkih industrija, ali i ‘non-tradable’ usluga, učešće troškova rada u ukupnim rashodima se kreće u rasponu od 40 do čak 60 posto, te činjenici da parametre produktivnosti i konkurentnosti proizvodnog sektora diktira međunarodno tržište. Zabrinutost glede malih firmi, obrtnika..je nešto baška.
Umjesto znanstvenog pristupa, bahatost!
✓ Populizam i bahatost
U javnom diskursu, Vlada se predstavlja kao brižni spasitelj prava radnika i zadržavanja dostojanstva radnika, pri čemu se poslodavci nerijetko sataniziraju, osuđuju, ili pak žele predstaviti javnosti kao nemilosrdni izrabljivači radnika! Ne sporim da među poslodavcima ima svašta, no ovakva paušalna generalizacije ne ide u prilog nikomu. Istodobno, Vlada od javnosti vješto skriva mnoge bitne aspekte koji se vezuju za ulogu vlade u ‘minimalcu’ i odgovornost za malu, neodriživo nisku ‘neto platu’. Vlada nije rekla stvarnu istinu radnicima!
Odgovornost Vlade Federacije spram radnika!
~ Niste rekli da će radnici i dalje imati nisku neto platu, jer vlada federacije sebi uzima više nego joj pripada, više nego iko!? Niste im objasnili da će i nakon primjene ove Uredbe, naša bruto plata biti među najvećim u usporedbi sa referentnim zemljama, dok će neto plata ostati među najnižim!
~ Niste im pojasnili da problem ove Uredbe nije u tome što će se povećati minimlana plata, već u činjenici da prostom logikom, ovo povećanje će biti prebačeno na teret potrošača dovodeći do rasta cijena proizvoda, te da predmetno povećanje može biti neodrživo za mnoge djelatnosti, jer je ukupno poresko opterećenje na platu u FBiH najveće u Evropi. Samo porezi po osnovu doprinosa na platu su gotovo dva puta veći od prosjeka od oko 25 posto u zemljama Evrope.
~ Niste im rekli, da se Vlada Federacije nužno treba odreći značajnog dijela svojih poreza kako bi se neto plata radnika povećala! Niste im rekli da ste i vi u igri, da ste, kao Vlada ključan igrač, ako govorimo o tome kolika treba biti minimalna plata! Niste im rekli istinu, da na svakih 100 maraka koje svako od nas zaradi, država – Vlada Federacije, uzme 70 km! I da je to opterećenje koje je neodrživo!
~ Niste im rekli istinu o tome da će primjena ove Uredbe značiti linearno povećanje plata i u javnom sektoru, čime će se dodatno povećati pritisak na budžet Federacije i povećati tekući rashodi, od čega će se udio plata u tekućim rashodima povećati sa sadašnjih od oko 33 posto na blizu 40 posto!? Niste im rekli da će doći do značajnog povećanja plata svih nas privilegiranih – svih nas zaposlenih u javnom sektoru? Čemu tajanstvenost?
(Recite nam, izađite u javnost makar sa preliminarnim procjenama povećanja troškova plata u budžetu Federacije, recite nam prosječnu stopu povećanja plata u javnom sektoru na osnovu povećanja osnovice- načina obračuna plata u javnoj administraciji! Recite nam da znamo koliko će se povećati javni prihodi po osnovu povećanja poreskih prihoda nakon primjene ove Uredbe i kako će se isti, značajno preliti iz ‘kase u kasu’ zbog rasta troškova plata u javnom sektoru!?)
~ Niste spomenuli, niti upoznali javnost o tomu, da će ovo povećanje minimalne plate značiti povećanje cijena svih proizvoda, od čega najviše zabrinjava povećanje cijena hrane i prerađevina od hrane!
~ Niste razmišljali o inflatornoj spirali i smanjenju raspoloživog dohotka putem instantnog rasta cijena koji će uslijediti, nakon primjene ove Uredbe.
Niste, jer ste neznalice i bahati populisti!
Oni koji obmanjuju javnost, lažno se predstavljajući da brinu i mare za radnika, za dostojan život svakog radnika! Možda su vaše namjere dobre, u to želim vjerovati, ali vaše znanje je nedostatno te dobre namjere! Nisu ni drugi ministri u vladama znanstvenici, ali oni se oslanjaju na znanost pri donošenju svojih odluka, u tome je razlika!
~ Posljedice
Skupa je cijena ovog amaterstva. Utjehu pronalazim u tomu, što ćemo biti upisani u ekonomsku historiju, kao jedina zemlja (entitet) koja je na ovakav način, i u ovom omjeru povećala minimalnu bruto platu, bez prethodnih analiza, poput RIA- Regulatory Impact Assesment na koje ih čak i zakon obavezuje! Aferim vam na tome.
Što se tiče posljedica, ovim putem pozivam TROJKU na odgovornost zbog rasta cijena, i moguće je početka inflatorne spirale i recesionog ciklusa u 2025 toj. Šta će sve uslijediti primjenom ove Uredbe ostaje da se vidi.
Važno je shvatiti da će posljedično ovoj Uredbi, bez odlaganja, doći će do rasta cijena svih proizvoda, linearno i sa kaskadnim efektom povećanja cijena koje će u narednom periodu biti izazvani rastom ostalih plata. Ono što najviše zabrinjava, obzirom na strukturu potrošnje domaćinstava, je porast cijena hrane i prerađevina od hrane, ali i porast cijena električne energije, jer je riječ o mjeri koja direktno oblikuje strukturne parametre ekonomskog sistema, i čini okosnicu privređivanja svih ekonomskih djelatnosti.
Konačno, posljedice primjene ove Uredbe, a koje se odnose na ekonomske i strukturne efekte, će u budućnosti jedino biti moguće mjeriti po osnovu, ‘difference in difference’ metoda analize, za čije poduhvate ćemo trebati sačekati nekoliko godina. Protok vremena je neminovan da bi se poigrali sa ovim analizama. Nije problem u protoku vremena, problem leži u činjenici da šteta, koja primjenom ove Uredbe može biti učinjena, može biti i trajna i nepovratna, ako govorimo o perspektivama razvoja i izvoznoj industrijalizaciji pojedinih prerađivačkih sektora.
~ Poruka i pouka
Koristim ovu priliku da još jednom pozovem Vladu Federacije da predmetnu Uredbu stavi van snage, i da umjesto postojeće Uredbe o minimalnoj plati, donese Uredbu o minimalnom dohotku radnika, sve do provedbe fiskalnih reformi kojim će se osigurati osnovano povećanje minimalne plate na 1000 ili čak i 1200 KM, što je moguće, sve ovisi o ‘igri brojeva’. Vratite se za stol i razgovarajte.
Hvala na razumijevanju!
POST SCRIPTUM
Ne bori se TROJKA ovom Uredbom protiv banana države, brinući za dostojan život radnika i socijalnu pravdu kako nas žele uvjeriti, oni ovom Uredbom svjedoče da je BiH, ništa drugo do BANANA država. U razvojnoj literaturi pojam ‘banana state’ poistovjećuje se sa ’empowerished state’, što u prevodu znači ‘država u oskudici’, i označava, ne samo materijalnu oskudicu, već prevashodno zemlju koja oskudijeva ‘znanjem’. Pomenuto se odnosi na domenu javnog upravljanja i odsustvo kapaciteta znanja na strani države da samostalno i odgovorno upravlja razvojnim i reformskim procesima.
Igra brojeva ministra Hrnjića, ali i ova koju nam danas podastire ministar Mijatović, neumoljivo pokazuje koliko zapravo neukosti i neznanja stoji u pozadini ove Uredbe!
‘The fact that I live in a banana state, does not mean that I am a banana man!’ Zoster band.
