Lakše je reći šta on nije. Nije ono što mu je prethodilo – svjetonazor koji je kraljevima i carevima davao božansko pravo na vladavinu i koji je njihovim podanicima određivao kakav će život imati, ovisno o tome u koju su se klasu ili sloj slučajno rodili. Liberalizam nije ukorijenjen u teologiji bilo koje religije, niti u mašti jednog jedinog mislioca.
Liberalizam je skup raznolikih ideja, izgrađenih na temeljnim principima da su ljudi obdareni osnovnim, neotuđivim pravima – na život, slobodu i imovinu; da bi trebali biti jednaki pred zakonom; i da bi trebali imati pravo glasa u tome kako će biti upravljani i kako će društvo biti organizovano. Kada dođe do sukoba između prava pojedinaca, rješenja bi se trebala tražiti razumom, uz toleranciju prema različitostima. Liberalizam zamišlja svijet koji napreduje do tačke u kojoj se sukobi rješavaju mirnim putem.
Ipak, liberalizam je nesavršen. Bio je dovoljno širok da istovremeno promoviše univerzalna ljudska prava, ali i da u svojoj povijesti toleriše ropstvo i uskraćivanje prava glasa ženama. Tehnološki napredak koji cijene liberali dao je čovječanstvu strašna oružja i moć da samo sebe uništi. No, liberalizam je također otvorio eru saradnje među demokratijama nakon Drugog svjetskog rata, uključujući relativno slobodno kretanje robe, kapitala i ljudi preko granica.
Danas je liberalizam mnogo više od političke doktrine – on je okvir modernog demokratskog društva. U svojoj savremenoj formi, liberalizam podrazumijeva sistem koji štiti pojedinca od samovolje države, promoviše vladavinu prava, slobodu izražavanja, tržišnu ekonomiju i pluralizam ideja.
Savremeni liberalizam prepoznaje da prava i slobode nisu samo apstraktni ideali, nego temeljni mehanizmi zaštite dostojanstva i autonomije čovjeka. Liberalizam danas znači mogućnost da svako može živjeti prema vlastitim uvjerenjima, sve dok time ne ugrožava slobodu drugih.
U političkom smislu, liberalizam brani demokratiju zasnovanu na institucijama, neovisnom sudstvu, slobodnim medijima i civilnom društvu koje drži vlast odgovornom. U ekonomskom smislu, on teži tržištu slobodne konkurencije, uz minimalno, ali efikasno uplitanje države koja treba osigurati poštena pravila igre i zaštitu slabijih.
Ipak, liberalizam danas prolazi kroz krizu. Njegove vrijednosti izazvane su rastom populizma, nacionalizma i autoritarnih režima, kao i nepovjerenjem u globalizaciju i institucije. Mnogi građani osjećaju da slobodno tržište i otvoreno društvo ne donose jednak prosperitet za sve, pa liberalizam mora pronaći novu ravnotežu između slobode i socijalne sigurnosti.
Uprkos tim izazovima, liberalizam ostaje najuspješniji projekt modernog doba – sistem koji je, uz sve svoje nedostatke, omogućio više slobode, mira i prosperiteta nego bilo koji drugi poredak u ljudskoj historiji.
