Nejednakost u bogatstvu raste milenijima: Ko hoće jednakost neka se vrati u kameno doba

Nejednakost u bogatstvu raste milenijima: Ko hoće jednakost neka se vrati u kameno doba

Da jedan posto najbogatijih grabi sve više kriški pite u Americi  –  je već odavno poznato. Ovaj trend, iako za neke uznemirujuć, nije jedinstven u modernom dobu. Nova studija Timothyja Kohlera iz Washingtonskog državnog univerziteta i još 17 njegovih saradnika pokazala je d nejednakost raste posljednjih nekoliko hiljada godina, barem u nekim dijelovima svijeta. Naučnici su ispitivali 63 arheološka nalazišta i procijenili nivo nejednakosti u bogatstvu u društvima čiji su se ostaci iskopali, proučavajući raspodjelu veličina kuće.

Kao mjeru koristili su Ginijev koeficijent (savršeno jednako društvo imalo je Ginijev koeficijent od nule). Povećan je s blizu 0,2 oko 8000 BC u Jerfa el-Ahmara, na Eufratima u savremenoj Siriji, na oko 0,5 u oko 79. u Pompejima. Otkrivena ukopna roba, iako rijetka, ukazuje na slične trendove.

Istraživači sugeriraju da je za ovaj trend kriva poljoprivreda. Nomadski stil života ne pridonosi akumulaciji bogatstva. Tek kad su se ljudi prebacili na poljoprivredu i uzgoj, počeli su zaista stjecati materijalna bogatstva. Nejednakost je konstantno rasla nakon prebacivanja na naseljenu poljoprivredu, ali  se zaustavula u Americi nakon približno 2500 godina. Međutim, u starom svijetu, nejednakost bogatstva nastavila se penjati već nekoliko milenija. To može biti zato što je Euroazija bogatija velikim sisavacima koji su mogli biti pripitomljeni. Konji i goveda znatno su poboljšali produktivnost poljoprivrednih ekonomija, ali stoka je uglavnom bila u vlasništvu bogatih (koji su je također mogli iznajmiti). Poljoprivredna revolucija bila je dobra za čovječanstvo, ali strašna za egalitariste.

O autoru
Redakcija Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *