Australija je zadnji put pretrpjela recesiju kada je internet pretraživač tek bio izumljem, a Bryan Adams bio na vrhu top lista. Brojke objavljene danas pokazat će kako je njena ekonomija postigla najduži rast u modernoj historiji: 104 kvartala. Holandija, prethodni nositelj titule, uronila je u recesiju – definirano kao dva uzastopna tromjesečja kontrakcije – nakon 103. Kvartala. U ovih 26 godina Australija se suočila s azijskom finansijskom krizom , kolapsom interskog mjehura i Velikom recesijom, uglavnom bez ožiljaka. Razdoblje rudarskog buma završilo je 2014. godine. Ipak, zemlja je uspjela izbjeći pad. Kako je oborila rekord ekonomskog rasta?
Uspjeh Australije zasnovan je na strukturnim reformama 1980-ih i 90-ih godina, kada su se trgovinske barijere i devizne kontrole uklonile. Plutajući dolar zaštitio je ekonomiju od vanjskih udara; inflacija se stabilizira oko ciljnog područja od 2-3%; i državne financije znatno su poboljšane. Do trenutka kada je finansijska kriza pogodila svijet, Australija je uživala više od deset godina budžetskih suficita, a neto dug eliminiran je. To je pomoglo da potražnja za robom u Kini pomaže rudarskom bumu, kojom su stvorena radna mjesta i podignute plate. Australski uslovi trgovanja skočili su dok je izbacivala ugalj i željeznu rudu za hranjenje fabrika susjednih zemalja. Do 2013. godine prihodi kućanstava bili su oko 13% viši nego što bi bili bez bonance.
Historija je pokazala da nakon velikog rasta mora uslijediti pad. Kako su cijene i investicije pali, dug i nezaposlenost porasli su u dijelovima zemlje poput Queenslanda i zapadne Australije. No, centralna banka reagirala je smanjenjem referentnih kamatnih stopa na iznos od 1,5%, gdje su ostali za proteklu godinu, dopuštajući različitim ekonomijama Viktorije i New South Walesa da podignu ekonomiju. Oslabljena valuta potaknula je poljoprivredni izvoz i privukla brojne studente i turiste. Jeftini krediti i brzi rast stanovništva potaknuli su eksploziju potražnje za stanovima. Prošle se godine australska populacija popela za 1,6%, što je dvostruko više od prosjeka OECD-a, grupe bogatih zemalja. Kako bi se prilagodila prilivu stranih migranata, Australija mora graditi otprilike veličinu britanskog Birminghama svakih pet godina.
Čini se da se australska sreća nastavlja. Centralna banka predviđa da će rast BDP-a u idućih nekoliko godina iznosi oko 3%. No, porodice imaju razloga osjećati se manje optimistično. Stope nezaposlenosti imaju ravnu površinu iznad svojih ekvivalenata u Americi, Velikoj Britaniji i Japanu. Nedovoljna zaposlenost (broj ljudi koji žele više posla) blizu je rekordnih iznosa. Rast nacionalnog dohotka ne prelazi na radnike: rast plata je pao na oko 1,9%, što najsporiji tempo od posljednje recesije. To je još neugodnije jer se dug stanovništva nakupio. Njegov omjer prema BDP-u blizu je 190%, jedan od najviših na svijetu. Ako centralna banka podigne kamatne stope, mnoge će porodice imati poteškoća s povratom njihovih hipoteka. Za sada, vjerojatno se neće desiti ništa – i rast će ići dalje.
Izvor: The Economist
Prevod: Danijal Hadžović
