Može li Ukrajina nakon rata postati najslobodnija zemlja?

Piše: Rainer Zitelmann (FEE)

 

U Ukrajini libertarijanski think tankovi i političari već prave planove za razdoblje nakon rata. Budućnost Ukrajine bila je jedna od glavnih tema na Europe Liberty Forumu 2022. 12. i 13. maja u organizaciji Atlas Networka, vodeće svjetske mreže libertarijanskih think tankova. Događaj se prvobitno trebao održati u Kijevu, ali je zbog rata premješten u Varšavu.

Jedan od gostujućih govornika bio je Maryan Zablotskyy, zastupnik u ukrajinskom parlamentu i član vladajuće stranke ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskog. Zablotskyy je također bio član Fondacije za ekonomsku slobodu Ukrajine, libertarijanskog think tanka osnovanog 2015. Porez na dohodak u Ukrajini, rekao je Zablotskyy, nedavno je snižen na dva posto, a brojni propisi i tarife su ukinuti.

“Trenutno smo ekonomski najslobodnija zemlja na svijetu”, kaže mi.

Neuobičajeno je da zemlja smanjuje poreze i ukida propise dok je u ratu. Obično, u vrijeme rata, vlade masovno povećavaju poreze i proširuju svoj doseg. Godine 1942. američka vlada donijela je Zakon o pobjedi, zbog čega je najviša porezna stopa skočila na 88 posto, što je nivo koji je dodatno porastao, na 94 posto 1944., kao rezultat raznih prireza. U Britaniji je najviša porezna stopa porasla čak 98 posto 1940-ih, a u Njemačkoj se popela na 64,99 posto 1941. godine.

“Vjerujemo da smo jači kada smo ekonomski slobodniji”, rekao je Zablotskyy.

Zbog milijardi dolara međunarodne pomoći koja pristiže u zemlju, Ukrajina je historijska anomalija: zemlja uključena u žestoki rat koji je ekonomski slobodniji nego ikad. Cilj je, kaže Zablotskyy, osigurati da te ekonomske reforme, koje su usvojene kao privremene mjere, ostanu na snazi ​​nakon rata.

“Nakon rata” je fraza koja iznova odjekuje širom Europe Liberty Foruma.

Niko iz Ukrajine nije raspravljao o tome kako bi rat mogao završiti, nego su se fokusirali isključivo na prilike koje će se pojaviti nakon pobjede. Nataliya Melnyk, predstavnica Centra za slobodno tržište Bendukidze u Kijevu, rekla je da bi bilo pogrešno težiti da se Ukrajina vrati na staro.

“Ne možemo imati za cilj da se vratimo u uvjete prijeratnog razdoblja, moramo stvoriti nešto novo”, objašnjava Melnyk.

Ona govori o “prozoru mogućnosti” i poziva se na nalaze Heritage Foundationa “Indeks ekonomske slobode”, koji Ukrajinu svrstava kao ekonomski najneslobodniju od 45 zemalja u evropskoj regiji. Na globalnoj ljestvici Ukrajina je 127., iza zemalja poput Indije i Nikaragve. Heritage Foundation identificira ukrajinska imovinska prava, vladavinu zakona i propise tržišta rada kao najveće nedostatke.

Roman Waschuk, kanadski ambasador u Kijevu od 2014. do 2019., a sada poslovni omdudsman za Ukrajinu, zauzima nijansiranije stajalište: Ukrajina nije ekonomski neslobodna kao što nas uvjeravaju Indeks Heritage Foundation i druge statistike. “Takvi rangovi ocjenjuju samo službenu statistiku, koja ne uspijeva obuhvatiti ogromnu sivu ekonomiju Ukrajine”, objašnjava Waschuk.

Mnogi ljudi na Zapadu, kaže, bili su iznenađeni činjenicom da je ukrajinska vojska u daleko boljem stanju nego što su pretpostavljali. A isto, kaže Waschuk, vrijedi i za ekonomiju zemlje.

Pogotovo u IT sektoru, koji prema riječima Natalije Melnyk obuhvata najmanje 250.000 tehnoloških stručnjaka, firme uvelike koriste porezne rupe. Najviša stopa poreza u Ukrajini je nekada bila 20 posto, ali postoji propis koji dopušta “poduzetnicima” da plaćaju samo 5 posto. Zapravo, kaže Waschuk, ovaj je porez izvorno bio namijenjen malim obrtnicima, ali su ga koristili i poduzetnici, uključujući IT stručnjake.

Svi se slažu da postoji hitna potreba za reformom, pogotovo zato što mnogi propisi na snazi ​​u Ukrajini potječu iz sovjetske ere 1970-ih. Tom Palmer, izvršni potpredsjednik za međunarodne programe mreže Atlas, sugerirao je da bi njemački poslijeratni ministar ekonomije Ludwig Erhard, koji je uveo tržišnu ekonomiju nakon Drugog svjetskog rata, mogao poslužiti kao model za buduću Ukrajinu. Česti su i pozivi za Marshallov plan za Ukrajinu. Palmer smatra da Ukrajini neće pomoći Marshallov plan, već samo reforme tržišne ekonomije slične onima koje je uveo Erhard.

Palmer je nedvojbeno u pravu. Ekonomski kurs zacrtan Erhardovom politikom slobodnog tržišta očito je više pridonio kasnijem “ekonomskom čudu” Savezne Republike Njemačke nego Marshallov plan, nazvan po tadašnjem američkom državnom sekretaru Georgeu C. Marshallu, koji je pružao pomoć za ublažavanje patnji i gladi stanovništva diljem Europe nakon rata. Program je imao volumen od 13,1 milijardu dolara. Uprkos tome što su Britanci od plana dobili više nego dvostruko od Nijemaca, Velika Britanija se nije razvila ni blizu kao Njemačka. Dok su Britancima upravljali socijalisti, Erhard je uveo tržišnu ekonomiju u Njemačku – već je osmislio svoju politiku tokom rata.

Libertarijanski trustovi mozgova u Ukrajini imaju bliže veze s političarima u zemlji nego slični think tankovi u većini drugih zapadnih zemalja. Alexander Danilyuk, suosnivač Centra za slobodno tržište, bio je ukrajinski ministar finansija od 2016. do 2018., a Zablotskyy, član parlamenta, vjeruje da većina ukrajinskih parlamentaraca podržava libertarijanska načela. Međutim, libertarijanska mreža Atlas također pomaže Ukrajini na vrlo praktičan način.

Atlas je do danas prikupio 2,3 miliona dolara kao podršku Ukrajini. Nijemci i Amerikanci koji pripadaju mreži ne samo da pridonose novcem, već i isporučuju lijekove, opremu za noćni vid, dronove i pancire u Ukrajinu. Članak u The Spokesman-Review pojavio se pod naslovom: “U Ukrajini, neformalna mreža Libertarijanaca postaje mreža otpora.”

Libertarijanski program za Ukrajinu je jasan. “Kada govorimo o ‘novoj Ukrajini’, prije svega mislimo na tri stvari”, kaže Nataliya Melnyk, “borbu protiv korupcije, vladavinu prava i ekonomske slobode.”

Možda zvuči pomalo dramatično, kaže, ali “sloboda je naša vjera”. Tokom cijelog događaja Atlas, u svakoj prilici, ljudi mole jedni druge: “Dogodine u Kijevu.”

 

Rainer Zitelmann je njemački historičar i pisac. Njegova posljednja knjiga je Hitlerov nacionalsocijalizam koja je objavljena 22. februara 2022.

O autoru
Redakcija Podržite rad Liberalnog foruma. Pozivom na broj 090 291 099 donirate 2 KM za rad našeg Udruženja. Liberalni forum je nevladino, nestranačko i neprofitno udruženje građana koje za cilj ima razvoj, širenje i primjenu ideja i programa zasnovanih na načelima liberalizma. Vjerujemo u društvo individualne slobode, vladavine prava, slobodne tržišne ekonomije, malih poreza i ograničene i efikasne državne administracije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.