Ekonomija (Page 12)

Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u bivšoj Jugoslaviji, one zadnje predratne 1990., iznosio je oko 5.000 dolara. Danas, 25 godina nakon krvavog raspada bivše države, Bosna i Hercegovina kao jedna od njenih nasljednica, ima nominalni BDP po glavi stanovnika oko 4.500 dolara, dok po paritetu kupovne moći stojimo naČITAJ DALJE

Piše: Mario Nakić (Liberal.hr) Jedan od meni najdražih autora klasičnog liberalizma – Ludwig von Mises(1881.-1973.) bio je među predvodnicima Austrijske škole ekonomije. Vrsni ekonomist i filozof, veliki pobornik slobodnog tržišta, napisao je čitav niz zanimljivih djela. Spomenut ću samo najpoznatije naslove: “Liberalizam“, “Antikapitalistički mentalitet“, “Socijalizam: ekonomska i društvena analiza“, “Birokracija” iČITAJ DALJE

Mnogi ljudi tvrde da bismo trebali da budemo više poput Švedske i davati više beneficija. Da li bismo to trebali? U ovom kratkom videu Johan Norberg objašnjava kako je Švedska najprije postala uspješna, a zatim stvorila veliku državu s velikim socijalnim davanjima koja je zapravo unazadila.   Izvor: Free To ChooseČITAJ DALJE

Milton Friedman (31. juli 1912 – 16. novembar 2006), američki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. Friedman i John Maynard Keynes često se smatraju najutjecajnim ekonomistima 20. stoljeća, Keynes prve polovine, Friedman druge polovine 20. stoljeća. Milton Friedman je rođen 31. jula 1912. godine u New Yorku. Doktorirao jeČITAJ DALJE

Piše: June Arunga Iz mojeg iskustva, velika većina ili oko 90 posto nesuglasica proizlazi iz nedostatka informacija s jedne ili druge strane. To je posebno važno pri prelasku ljudi iz jednog kulturnog prostora u drugi. Svjedočimo velikom porastu trgovine u Afici, među samim Afrikancima, nakon dugog izolacijskog razdoblja izazvanog protekcionizmom,ČITAJ DALJE

piše: Madeline Grant Skandinavija zauzima specijalno mjesto u umu socijalista širom svijeta. Novinarka lista The Guardian Polly Toynbee svojevrjemeno je opisala Švedsku kao „najuspješnije društvo u istoriji svijeta“ U Americi ljudi iz različitijih sfera života, od predsjedničkih kandidata do ekonomista koji su osvojili Nobelovu nagradu tvrde da kreatori politike trebaČITAJ DALJE

Piše: Slaviša Tasić Roboti sve više menjaju ljude. Ne samo na proizvodnoj traci (to se već dogodilo), niti samo u poljoprivredili ili transportu (to se uveliko događa), već, nekako, i u oblastima od advokature do hirurgije. Da, hirurgije. Bill Gates je povodom ubrzane robotizacije nedavno izjavio da robote koji zamjenjujuČITAJ DALJE

Kako plaćamo porez na duhan i duhanske proizvode? Bosna i Hercegovina je 2014. godine bila svjetski lider u oporezivanju duhana, sa prosječnim udjelom poreza od 86% od ukupne maloprodajne cijene (MPC) jedne kutije od 20 cigareta. Kako bi bolje razumjeli kako se ta ista kutija oporezuje, slijedi kratko objašnjenje. Kada distributer izmiri carinske dadžbine, te sačiniČITAJ DALJE

Piše: Leonid V. Nikonov Tržišta ne dovode nužno do jednakih ishoda niti zahtijevaju iste mogućnosti. To je riječ o nedostatku postojanja tržišta. Nejednakost nije samo prirodan ishod postojanja tržišne razmjene. Ona je preduslov trgovine, bez koje razmjena ne bi imala smisla. Smiješno je očekivati da jednakost proizlazi iz trgovine iČITAJ DALJE

Piše: Ricardo Hausmann   Današnji se kapitalizam brani od gomile upućenih mu prijekora: da uzrokuje siromaštvo, nejednakost, nezaposlenost i čak globalno zagrijavanje. Ili, kao što je u Boliviji rekao papa Franjo: »To je sistem koji se povijesno pokazao neodrživim: neodrživ je za seljake, neodrživ je za radnike, neodrživ je za zajednice,ČITAJ DALJE

Piše: Mustafa Akyol Na prvi pogled, islam i klasični liberalizam mogu se činiti ne samo kao nespojivi, već kao potpuno suprotstavljeni. Klasični liberalizam je politička filozofija koji ima za cilj maksimizirati individualnu slobodu. Islam, s druge strane, je religija koja naglašava „podnošenje“ i „poslušnost“. Štaviše, današnja muslimanska društva nisu svjetlaČITAJ DALJE

Živeći u Evropi između dva svjetska rata, Ludwig von Mises je vidio neke od najgorih učinaka nacionalizma i zamrzio ga je. Mislio je da je jedan od njegovih izvora i intervencionizam, koji nužno zahtijeva nadzor nad uvozom i migracijom kako bi se zaštitio. Mjere za očuvanje visokih plaća i visokihČITAJ DALJE